Primorsko-goranska županija uvodi „pametni nadzor“ nad mineralnim sirovinama: Pilot-projekt zaštite deponije Škrljevo-Nova od ilegalnog otpada
Autor: Nikola Cvjetović 09.01.2026
Foto: ilustracijaOvaj iskorak omogućen je tek nedavno, nakon što je Županija od države preuzela upravljanje nad lokacijama koje su godinama bile bez nadzora i izložene devastaciji .
Rijeka - Primorsko-goranska županija, sukladno novim zakonskim ovlastima o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, putem svog Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove započela je s procesom sustavne zaštite i gospodarenja viškom iskopa koji predstavlja vrijednu mineralnu sirovinu. Ovaj iskorak omogućen je tek nedavno, nakon što je Županija od države preuzela upravljanje nad lokacijama koje su godinama bile bez nadzora i izložene devastaciji .
Kao odgovor na učestalu pojavu neovlaštenog odlaganja građevinskog i drugog otpada na državnim zemljištima, Županija je na lokaciji Škrljevo-Nova pokrenula pilot-projekt tehničke zaštite deponije koji kombinira umjetnu inteligenciju i potpunu energetsku autonomiju. Implementacijom ovog sustava, Primorsko-goranska županija preuzela je aktivnu odgovornost za deponije koje su godinama bile izložene devastaciji. Ilegalno odlaganje otpada na tim lokacijama ne samo da narušava okoliš, već izravno devalvira mineralnu sirovinu (kamen, pijesak, iskop), čineći je neupotrebljivom za daljnju legalnu prodaju i ugradnju u građevinske projekte. Pilot-projekt na lokaciji k.č. 1428 K.O. Škrljevo-Nova predstavlja model po kojem će Županija u budućnosti štititi i ostale važne deponije pod svojom nadležnošću.
Inače, na predmetnom deponiju nalazi se višak iskopa u količini od 366.765,54 m3 tehničko – građevnog kamena pomiješanog sa zemljanim materijalom u rastresitom stanju, a koji je gotovo u cijelosti nastao prilikom izvođenja građevinskih radova izgradnje državne ceste DC403, od čvora Škurinje do luke Rijeka.
Instalirani sustav nadzora nije samo “obična kamera”, već visokotehnološko rješenje prilagođeno ekstremnim uvjetima. Sustav se napaja isključivo putem solarnih panela i integriranih baterija, što mu omogućuje rad na lokacijama bez strujne infrastrukture. Uz pomoć umjetne inteligencije (AI), napredna videoanalitika razlikuje kretanje životinja i vegetacije od kretanja ljudi i vozila. Time su eliminirani lažni alarmi, a fokus je isključivo na prekršiteljima. Zahvaljujući termalno-optičkoj preciznosti, čak i u uvjetima potpune tame ili magle, sustav detektira ulazak u zonu interesa i prelazak „virtualne linije“ pristupa deponiji.
Putem 4G mreže, sustav je 24/7 povezan s pružateljem tehničke i tjelesne zaštite. U slučaju detekcije sumnjivog zadržavanja vozila ili istovara otpada, na teren se odmah upućuje interventni tim. Sam uređaj dizajniran je da izdrži najjače udare bure i kiše, uz certificiranu otpornost na vjetrove kategorije tajfuna. Županija ovime šalje jasnu poruku: državno zemljište i mineralna sirovina su vrijedna javna dobra koja se nalaze pod trajnim i sustavnim nadzorom. Svaki pokušaj ilegalnog deponiranja otpada bit će video-dokumentiran, a počinitelji će biti prijavljeni nadležnim inspekcijama i Ministarstvu unutarnjih poslova uz zahtjev za nadoknadu štete i troškove sanacije.
Cilj ovog projekta je očuvanje vrijednosti resursa kojima Županija upravlja. Pravilnim gospodarenjem mineralnim sirovinama osigurava se njihova daljnja namjenska uporaba, a ostvareni prihodi predstavljaju važan izvor sredstava za razvojne projekte na našem području. Očuvana mineralna sirovina je resurs koji Županija prodaje putem javnih nadmetanja, a prihod se koristi za daljnji razvoj infrastrukture.
Pilot-projekt na Škrljevu služi kao testni model koji provodi Upravni odjel za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove. Ako se, sukladno očekivanjima, pokaže uspješnim u sprječavanju devastacije, isti će se model implementirati na svim ključnim lokacijama u Županiji, sukladno financijskim mogućnostima.



