Predstavljen Digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
Osim želje da se kroz digitalni.ppmhp. intenzivira aktivna participacija javnosti i kreacija sadržaja, budući da se poziva i publiku da pridonese obogaćivanju sadržaja svojim znanjima, iskustvima, materijalima koje imaju, osobnim obiteljskim pričama vezanim uz našu građu, Tamara Mataija je istaknula i nadu da ćemo kroz ovaj projekt u potpunosti promijeniti poimanje muzeja kao institucija iz 19. stoljeća i pokazati kako muzeji slijede sve suvremene trendove i u svom radu koriste nove tehnologije.
Rijeka – U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka danas je održana konferencija za medije na kojoj je, obilježavajući Međunarodni dan muzeja čija je ovogodišnja tema „Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje“, predstavljen Digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Konferenciju za medije otvorila je Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Muzeja koja je predstavila tim koji je radio na ovom zahtjevnom i izazovnom poslu, ali i izrazila žaljenje što, zbog mjera zaštite od bolesti COVID-19, nisu prisutni i svi kustosi koji su pridonijeli realizaciji ovog projekta i koji će nastaviti raditi na dopunjavanju i daljnjoj izgradnji Digitalnog fundusa, a to su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ranko Starac, Ivana Šarić Žic, Jasna Ujčić Grudenić i Antonella Vlaše.
Istaknuvši muzej kao instituciju u službi ljudi i zajednice čija misija ne smije biti zaustavljena u izvanrednim situacijama kakvu nam je nametnula pandemija, potres ili slične nesreće, ravnateljica Muzeja naglasila je značenje Digitalnog fundusa za budući rad i razvoj Muzeja ne samo u izvanrednim okolnostima, već i u svakodnevnom radu s publikom i korisnicima muzejskih sadržaja.
-Naš Muzej djeluje u skladu s razvijenom sviješću da je danas, uz onu fizičku infrastrukturu, a na čijem razvoju naš Muzej intenzivno radi pripremajući sve potrebno za njegovu kompletnu obnovu i rekonstrukciju, važna i ona digitalna. Opsežne pripreme digitalne infrastrukture proveli smo u razdoblju koje je iza nas, a kao njenu nadogradnju razvili smo Digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka kao jedan od alata kojim čuvamo našu baštinu njenom digitalizacijom, ali i kao važan komunikacijski kanal prema našoj publici, kazala je ravnateljica.
Istaknula je i svevremensku zadaću muzeja, a to je, koristeći suvremene tehnologije i medije, stalno raditi na iznalaženju novih načina komunikacije s publikom koji će omogućiti da i u uvjetima fizičke razdvojenosti, prilagođavajući se novim okolnostima, budemo prisutni i ispunjavamo ulogu čuvara baštine.
Ravnateljica je istaknula i da je Muzej, digitalizacijom fundusa među prvima u Hrvatskoj započeo i s digitalizacijom muzejske djelatnosti i to tako da smo građanima putem web stranica Digitalnog fundusa omogućili online podnošenje zahtjeva za korištenje fotografija muzejskih predmeta te njihovo automatsko preuzimanje. -Tako ostvarujemo ponajbolje suvremene muzejske prakse koje idu u smjeru, ne samo veće dostupnosti muzejske građe, već poticanja građana na njeno učestalo i inovativno korištenje. Na taj način muzejsku građu činimo dostupnom, ali i potičemo građane na njezino korištenje. Kako bi muzeji i baština koju čuvaju postali relevantni za život pojedinca i zajednice moramo ih učiniti nezaobilaznim dijelom kulture življenja naših građana i njihove digitalne/virtualne svakodnevice, kazala je Radić Štivić.
Ravnateljica je na suradnji zahvalila tvrtki Open IT iz Karlovca koja je s nama gradila digitalnu infrastrukturu te tvrtki ArhivPro iz Koprivnice koja je izradila interaktivno front end sučelje i stalni je partner Muzeja u procesu izrade svih softverskih rješenja kojima Muzej “hvata ritam” s novim potrebama i očekivanjima povezanih s temom rada Muzeja u virtualnom svijetu, Hrvoju Franjiću koji je u proteklih nekoliko mjeseci, u pandemijskim uvjetima, fotografirao više od 1700 muzejskih predmeta, Lei Jurin iz Studia Mikser koja je logo Muzeja prilagodila temi Digitalnog fundusa i svima koji su na bilo koji način pridonijeli i pridonose realizaciji ovog projekta.
Naglasila je kako zasad predstavljaju jedan dio bogata fundusa s ciljem da svakodnevnim i stalnim obogaćivanjem novim sadržajima i kontinuiranim radom na obradi građe, predstave sve bogatstvo o kojem Muzej skrbi. -Pred nama je izgrađena baza Digitalnog fundusa, njegova struktura s bezbroj sadržajnih mogućnosti i nadogradnji, dinamična struktura koju ćemo u interakciji s našim posjetiteljima dalje razvijati i sami neprestano dopunjavati podacima o muzejskoj građi koju čuvamo. Ravnateljica je izrazila nadu da će provedbene i financijske mogućnosti u naredne dvije godine omogućiti prezentaciju cjelokupnog fundusa na ovaj način u skladu s činjenicom da je taj cilj jedan od najvažnijih kratkoročnih ciljeva njihovog kolektiva u cjelini, kazala je ravnateljica.
Nazočnima se obratio i Luka Strašek, dokumentarist istaknuvši kako je bogat fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, oko 60 000 muzejskih predmeta, organiziran u 47 raznovrsnih zbirka. Vremenski, predmeti obuhvaćaju razdoblje od prapovijesti do suvremenih svjedoka vremena i okolnosti u kojima živimo, a među predmetima su arheološki artefakti, povijesni i kulturno-povijesni predmeti, umjetnička djela, predmeti tradicijske baštine te materijalna baština lokalnog pomorstva. Osim materijalne, Muzej čuva i vrijednu nematerijalnu baštinu Primorsko-goranske županije – specifične ljudske vještine, znanja, sjećanja, vjerovanja i običaji.
Predstavljajući Digitalni fundus istaknuo je želju da se i na ovaj način predstavi i interpretira muzejski predmet i da ga se učini dostupnim ljudima izvan svih granica – prostornih, vremenskih, dobnih, tjelesnih… stručnjacima i amaterima, onima koji Muzej već poznaju i onima koji se prvi put susreću s njim, onima koji znaju što traže i onima koji vole istraživati.
Na poveznici https://digitalni.ppmhp.hr/ do koje se može doći i putem web stranice Muzeja i društvenih mreža Facebook i Instagram, predstavljenu su predmeti u visokoj rezoluciji i osnovnim podacima te informacijom o tome je li predmet izložen ili nije.
Viša kustosica Tamara Mataija govorila je o značenju Digitalnog fundusa u stručnom radu kustosa i opisala rad u muzeju kao rad s publikom i rad s predmetima – upravo rad s predmetima čini većinu posla kustosa i ostalih muzejskih djelatnika, a taj je rad “skriven” od očiju javnosti i odvija se “iza scene”. Rad je to, kako kaže, na stvaranju primarne muzejske dokumentacije – inventarnih knjiga i kartica u koje se bilježe svi podaci i sva znanja o pojedinom predmetu. Inventarna oznaka koju dobiva svaki predmet kad “uđe“ u muzej predstavlja vezu između predmeta i dokumentacije. Kroz digitalni.ppmhp.hr koji postaje javno dostupan, omogućit će se publici da pregledava muzejske predmete na fotografijama visoke rezolucije te da dobije osnovne informacije o njima.
Tamara Mataija je ukazala i na značenje platforme digitalni.ppmhp.hr u pretraživanju i dobivanju uvida u građu koja nije dostupna u stalnom postavu već je pohranjena u muzejskim čuvaonicama nedostupnima javnosti. Ovakvo predstavljanje omogućava i uvid u građu poput knjiga ili novina, koju nije moguće izložiti tako da bude vidljive u cijelosti, a isto se odnosi i na sitne predmete pa čak i razglednice ili fotografije manjih dimenzija, istaknula je Mataija.
Osim želje da se kroz digitalni.ppmhp. intenzivira aktivna participacija javnosti i kreacija sadržaja, budući da se poziva i publiku da pridonese obogaćivanju sadržaja svojim znanjima, iskustvima, materijalima koje imaju, osobnim obiteljskim pričama vezanim uz našu građu, Tamara Mataija je istaknula i nadu da ćemo kroz ovaj projekt u potpunosti promijeniti poimanje muzeja kao institucija iz 19. stoljeća i pokazati kako muzeji slijede sve suvremene trendove i u svom radu koriste nove tehnologije.
O značenju Digitalnog fundusa u edukativnom radu Muzeja govorila je Andrea Zubović, muzejska pedagoginja. Istaknula je kako će ovaj sustav omogućiti lakši i jednostavniji pristup podacima i pričama iz bogata muzejskog svijeta obrazovnim, visokoškolskim i drugim institucijama, za individualno korištenje, zadatke, projekte i istraživanja.
U ime Primorsko-goranske županije svim je djelatnicima Muzeja čestitao župan Zlatko Komadina ističući kako je i ovim projektom Muzej pokazao da ide ukorak s vremenom i da je dostupan bez obzira na ograničenja. Ali, istaknuo je župan, neka Digitalni fundus bude poticaj za stvarni dolazak u Muzej otvoren za posjetitelje koji u njegovu stalnom postavu mogu uživati u bogatstvu građe koja se u Muzeju čuva. -Predstavljanje Digitalnog fundusa dokaz je kvalitetna rada u Muzeju čija je kruna projekt vrijedan više 100 milijuna kuna koji će obuhvatiti obnovu Muzeja i zgrade u kojem je smješten, a bit će financiran sredstvima europskih fondova, istaknuo je na kraju župan Zlatko Komadina.
