Prijić-Samaržija: Jača skepticizam prema znanosti, antivakserski pokreti i teorije zavjere
Rektorica Prijić-Samaržija kazala je kako su najveća prijetnja za znanost, a ujedno i za demokraciju, zatvorena društva, siromaštvo i nejednakost. Istaknula je kako se primijećuje skepticizam prema znanosti, uz istovremeno jačanje antivakserskih pokreta, teorija zavjere te poricanja klimatskih promjena.
Rijeka – Četvrta i pretposljednja konferencija Sveučilišta u Rijeci iz ciklusa „COVID-19 Messages“ održana je prošlog tjedna pod nazivom „Brave New World? Democracy, Rights and Justice in COVID-19 Era“. Konferencija, održana online, okupila je eminentne predstavnike znanstvene zajednice iz Hrvatske i inozemstva. Uvodne riječi iznijeli su rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, voditelj Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Daniel Rukavina, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka i pomoćnik rektorice Sveučilišta u Rijeci za istraživanje, internacionalizaciju i projekte prof. dr. sc. Alen Ružić i pomoćnik rektorice Sveučilišta u Rijeci za pitanja etike i akademskog integriteta te redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Elvio Baccarini.
Ružić je kazao kako je pandemija koronavirusa unijela i negativne, ali i pozitivne promjene u zdravstveni sustav. Među poboljšanja je uvrstio transformaciju zdravstvene zaštite te naglašeni altruizam i solidarnost.
– Ubrzao se proces smanjenja broja bolničkih kreveta i usredotočenost na pružanje zdravstvene zaštite u socijalno prihvatljivom okruženju – u domovima pacijenata ili ambulantnim. Briga o bolesnicima s COVID-19, koja je u nekim fazama pandemije bila u gotovo isključivom fokusu, ponovno je u središte pozornosti društva stavila nužnost prevencije i liječenja svih kroničnih i akutnih bolesti, rekao je Ružić dodavši kako je najvažnije osigurati fleksibilnost sustava.
Rektorica Prijić-Samaržija kazala je kako su najveća prijetnja za znanost, a ujedno i za demokraciju, zatvorena društva, siromaštvo i nejednakost. Istaknula je kako se primijećuje skepticizam prema znanosti, uz istovremeno jačanje antivakserskih pokreta, teorija zavjere te poricanja klimatskih promjena.
Rasprava se sastojala od tri panela i zaključena je okruglim stolom, a tijekom rasprave iznijeti su i neki zaključci od šireg interesa za čitavu zajednicu. Tako je zaključeno da mediji nose dio problema oko prenošenja stavova znanstvenika široj javnosti. Prvo, čestim neprepoznavanjem stručnjaka za određeno područje, a onda i podilazeći dostupnosti određenih znanstvenika (jer medijima su informacije potrebna odmah).
Drugi dio odgovornosti leži i na samim znanstvenicima, koji bi trebali izbjegavati da iznose javno stavove u slučajevima kada se ne radi o njihovoj užoj ekspertizi. Naglašeno je i kako bi trebala postojati mnogo veća pažnja kod znanstvenika pri javnim istupima i obraćanje više pozornosti na etičke norme. U aktualnoj pandemiji koronavirusa pokazalo se da ima velik broj tzv. ‘pop-znanstvenika’, koji pričaju o svemu i svačemu, a zapravo nisu upućeni u neku problematiku ništa više neko ostali građani.
Također je zaključeno kako problemu korona-krize važan interdisciplinarni pristup, budući da jedno takvo u startu medicinsko pitanje, sobom povlači i pravna, tehnička, etička te pitanja raznih drugih priroda.
Sveučilište u Rijeci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci organizatori su ovog interdisciplinarnog znanstvenog skupa. Nakon održane 4 konferencije, uslijedit će i peta po redu, pod nazivom COVID-19 From Students Perspective: Impact, Analysis And Recommendations.
