[PROMO] U jeku Trumpovih prijetnji Iranu zlato srušilo novi povijesni rekord od 4.600 dolara za uncu

Početkom tjedna cijena zlata dosegnula je novi povijesni maksimum, probivši psihološku i tehničku razinu od 4.600 USD po unci. Očekivanja investitora o postupnom popuštanju monetarne politike smanjuju atraktivnost klasičnih kamatnih instrumenata, dok istodobno trajno niski ili negativni realni prinosi potkopavaju očuvanje realne vrijednosti kroz obveznice i štednju. U takvom okruženju središnje banke nastavljaju sustavnu akumulaciju zlata kao strateške monetarne imovine, neovisno o kratkoročnim cjenovnim oscilacijama.

Dodatni poticaj potražnji dolazi iz sve izraženije geopolitičke fragmentacije i rastućih valutnih rizika, koji jačaju potrebu za imovinom bez kreditnog rizika i izvan političkog utjecaja pojedinih država.

Davor Žic, direktor marketinga i razvoja Auro Domus grupe

Riskantni potezi SAD-a zaslužni su za rast cijene
Ključni okidač nedavnog rasta cijene zlata leži u povećanoj geopolitičkoj nesigurnosti, posebno u kontekstu odnosa između SAD-a i Irana. Nakon što su Sjedinjene Američke Države napale Venezuelu i zarobile predsjednika Nicolása Madura, tržište je pod novim pritiskom zbog informacija o nestabilnosti u Iranu, uključujući unutarnje nemire i Trumpove prijetnje o američkoj vojnoj intervenciji zbog kršenja ljudskih prava i represije nad stanovništvom. Novonastala situacija doprinosi snažnoj potražnji za takozvanom safe haven imovinom poput zlata. Dok konkretne izvore koji izričito navode Trumpove prijetnje Iranu i njihov neposredan utjecaj na tržište ne postoje u najnovijim izvještajima, financijski analitičari jasno povezuju rekordne cijene zlata s rastućom geopolitičkom napetošću i strahovima od eskalacije sukoba, uključujući potencijalnu umiješanost SAD-a.

Kako investitori i tržišta reagiraju?
Investitori zlato tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u vremenima političke i financijske nesigurnosti. Kada raste rizik od oružanih sukoba, trgovinskih konflikata ili nestabilnosti ključnih država, potražnja za zlatom obično se povećava jer zlato ne nosi kreditni rizik i često zadržava vrijednost bolje od drugih financijskih instrumenata.

''U posljednje vrijeme svjedočimo rastu geopolitičkih tenzija diljem svijeta koje snažno utječu na financijska tržišta i ponašanje investitora. U ovakvim uvjetima sve se važnije nameće uloga zlata kao ''sigurne luke'' – instrumenta koji čuva vrijednost u trenucima kada druge klase imovine pokazuju visoku volatilnost i rizik. Prema globalnim analizama, broj oružanih sukoba širom svijeta u prošloj godini bio je najveći od 1946., s desecima konflikata u više regija. U takvim okolnostima cijena zlata pojačano raste te se trenutačno nalazi iznad novog povijesnog vrhunca od 4.600 dolara za uncu'', rekao je Davor Žic, direktor marketinga i razvoja u Auro Domusu, lideru u trgovini plemenitim metalima u Hrvatskoj i regiji.

Povijesno visoka potražnja za zlatom
Ukupna globalna potražnja za zlatom ostaje snažna, unatoč rekordnim cijenama, što ukazuje na to da se ulaganja ne događaju samo kao panika, već kao strateško pozicioniranje u portfeljima širom svijeta. Značajnu ulogu na rast cijene zlata ima i potražnja središnjih banaka. U razdoblju između 2022. i 2024. godine, središnje banke su kupile više od 2.000 tona zlata, što predstavlja najveću godišnju količinu u više od 70 godina, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.

Postoji nekoliko važnih razloga zbog kojih središnje banke sve više ulažu u zlato, a svi imaju zajednički nazivnik – potragu za sigurnošću, stabilnošću i neovisnošću u sve nesigurnijem okruženju.

''Sve više država želi smanjiti ovisnost o američkom dolaru. Nakon desetljeća dolarske dominacije, zemlje traže načine da diversificiraju svoje devizne rezerve. Zlato je univerzalno prihvaćen oblik vrijednosti koji nije pod nadzorom nijedne države, što ga čini savršenim alatom za postizanje monetarne neovisnosti. Drugi važan motiv je zaštita od mogućih sankcija. Države koje su podložne političkim pritiscima, poput Rusije i Irana, koriste zlato kako bi zadržale financijsku suverenost. Za razliku od deviza koje mogu biti zamrznute ili blokirane, fizičko zlato u nacionalnim trezorima predstavlja sigurnu imovinu izvan dohvata stranih vlasti. Treći razlog je potreba za dugoročnom stabilnošću. S obzirom na sve češće financijske krize i visoke razine zaduženosti diljem svijeta, središnje banke žele osigurati dio svojih rezervi u obliku nepromjenjive, fizičke imovine'', rekao je Žic.

Istraživanje koje je proveo Official Monetary and Financial Institutions Forum (OMFIF) otkriva da 32 % središnjih banaka planira povećati izloženost zlatu u sljedećih 12 do 24 mjeseca, što je najviša razina uvjerenja u posljednjih pet godina, dok 40 % njih to planira učiniti unutar deset godina.

Što to znači za male ulagače?
Povećana kupnja zlata od strane središnjih banaka nije slučajnost niti kratkotrajni hir. To je jasan signal da se u pozadini financijskog sustava događaju značajne promjene. Institucionalna kupnja stvara stabilnu i dugoročnu potražnju za zlatom. Kada oni koji upravljaju tisućama tona i milijardama dolara odluče ulagati u zlato, to je snažan znak povjerenja u njegovu dugoročnu vrijednost.

''Ako središnje banke koje raspolažu s najviše informacija, kapitala i stručnjaka sustavno gomilaju zlato, jasno je da to čine iz strateških razloga. Za male ulagače to ne bi trebao biti znak za paniku, već prilika za promišljanje. Ono što je važno upamtiti je da zlato u portfelju ne treba gledati kao špekulativni alat za brzu zaradu, već kao sredstvo zaštite i dugoročne sigurnosti. Kratkotrajne fluktuacije u cijeni zlata su normalne i očekivane, no dugoročno gledano, cijena zlata ima pozitivan trend rasta – u posljednjih pet godina vrijednost zlata je narasla za 150 posto, a u posljednjih dvadeset godina za čak 730 posto. Upravo zato na zlato treba gledati kao na investiciju na duge staze. Ulaganjem 5 do 20 posto ukupnog portfelja u fizičko zlato, mali ulagači mogu stvoriti otpornost na inflaciju, geopolitičke rizike i kolebanja tržišta kapitala'', rekao je Davor Žic.

Follow @torpedo_media