Proteklo desetljeće u Rijeci obilježili pad broja stanovnika, pojačano iseljavanje i smanjenje vitalnog indeksa
S druge strane, u području gospodarstva, podaci su višestruko ohrabrujući, jer ukazuju na smanjenje broja nezaposlenih u razdoblju od 2013. do 2018. do razine koja je dvostruko niža od one zabilježene 2007., rast ukupnog broja zaposlenih nakon 2015. godine, stalni rast prihoda poduzetnika nakon 2014. godine, kao i promjena u strukturi riječkog gospodarstva.
Rijeka – Gradsko vijeće usvojilo je jučer Izvješće o stanju u prostoru Grada Rijeke za razdoblje 2007. – 2018. godine. Izrada izvješća zakonska je obveza, a razlog što se odnosi na tako dugo razdoblje prvenstveno se nalazi u brojnim zakonskim izmjenama.
Izvješće je predstavio pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, istaknuvši kako se radi o dokumentu koji sadrži podatke puno šire samo od izvještaja o rezultatima prostornog planiranja u Rijeci tijekom nešto više od jednog desetljeća, kojeg je obilježila depopulacija, pad prirodnog priraštaja, smanjenje vitalnog indeksa te negativan migracijski saldo. S druge strane, u području gospodarstva, podaci su višestruko ohrabrujući, jer ukazuju na smanjenje broja nezaposlenih u razdoblju od 2013. do 2018. do razine koja je dvostruko niža od one zabilježene 2007., rast ukupnog broja zaposlenih nakon 2015. godine, stalni rast prihoda poduzetnika nakon 2014. godine, kao i promjena u strukturi riječkog gospodarstva. Ipak, broj zaposlenih osoba još uvijek nije dostigao razinu iz 2009., a u strukturi prihoda i broja zaposlenih prevladava djelatnost trgovine.
Pročelnik Škunca je istaknuo kako je neizgrađeno tek 20 posto područja grada, što s obzirom na malu kvadraturu Rijeke, ne ostavlja puno mjesta za širenje. Izvješće pak pokazuje, ne samo visoku razinu infrastrukturne opremljenosti, već i vrlo značajna ulaganja kojima su postignute kvalitativne promjene na gotovo svim infrastrukturnim područjima, kao i priprema novih razvojnih projekata (posebno u segmentu komunalne, lučke i željezničke infrastrukture). Stalno se unapređuje kvaliteta pitke vode, otpadnih voda, mora za kupanje te zraka, a bitan je napredak postignut i u segmentu zaštite kulturnih dobara, gdje se posebice izdvaja značajna ulaganja u prostor bivše tvornice Benčić. U taj su prostor uložena i značajna sredstva dobivena putem fondova EU, posebice ITU mehanizma kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka.
U promatranom razdoblju doneseno je 17 novih prostornih planova (Generalni urbanistički plan, 12 detaljnih planova uređenja i 4 urbanistička plana uređenja), što predstavlja jednu trećinu važećih planova, te 10 izmjena i dopuna prostornih planova različite razine.
Izvješće donosi i preporuke te je preporučena izrada novog Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke, više strategija poput Plana održive urbane mobilnosti, Strategije razvoja zelene infrastrukture i sl., kao i projektnih rješenja proizašlih iz rezultata prostorno-prometnog planiranja budući da se u ovom segmentu očekuju kapitalni zahvati (izgradnja drugog kolosijeka pruge kroz grad, izgradnja ceste D-403, razvoj sustava javnog prijevoza, izgradnja kompleksa “Zapadna Žabica” i dr.) koji će izazvati i potrebu planiranja i rješavanja posve novih prostornih odnosa i izazvanih promjenama u organizaciji i pojavnosti prometnih sustava.
Vijećnik Josip Ostrogović je istaknuo kako klub HDZ-a neće prihvatiti izvješće, budući da dokument prikazuje nebrigu vladajućih struktura za građane te je najbolji dokaz nazadovanja grada. Istaknuo je kako ne postoje stimulativne mjere natalitetne politike te se nedovoljno ulaže u predškolske ustanove. Dodao je kako se u Rijeci nije dogodila tranzicija iz industrije u malo i središnje poduzetništvo, uz nedovoljno ulaganje u poticanje poduzetništva i turizam.
Vijećnici Vedran Vivoda (Akcija mladih) i Hrvoje Burić (Bura) ukazali su na depopulaciju i nedostatnu natalitetnu politiku, dok su vijećnik Vivoda i vijećnik Josip Kukuljan (MOST) istaknuli kako ne mogu podržati izvješće koje pokazuje da i dalje građani više koriste automobile nego javni gradski prijevoz.
Gradonačelnik Obersnel kazao je kako posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako samo tri županije imaju veći BDP-a po stanovniku od hrvatskog prosjeka, od kojih je jedna i Primorsko-goranska županija (u kojoj se više od 50 posto BDP-a ostvaruje upravo u Rijeci), a samo Istarska i Primorsko-goranska županija su iznad 75 posto prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Dodao je kako podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako glavnina stanovnika migrira u susjedne općine i gradove te istaknuo kako je negativni prirodni prirast hrvatski, a ne riječki trend.
