Radnička fronta: Želimo poticati razvoj zadrugarstva u Rijeci
Radnička fronta danas je na Korzu na konferenciji za medije govorila o važnosti poticanja zadrugarstva.
Rijeka – Radnička fronta u svojem programu ima istaknuto poticanje zadrugarstva, rekli su Katarina Peović, kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke te ekonomist i član Radničke fronte Hrvoje Štefan, kandidat za Gradsko vijeće Rijeke.
Vrijednosti zadrugarstva u odnosu na klasične privatne firme su višestruke, poručili su. Prije svega to je demokratski karakter zadruge u kojem zadrugari zajednički i ravnopravno odlučuju o poslovnoj politici, zatim jednakost prema kojoj nema privilegirane vlasničke pozicije kao u privatnim tvrtkama te solidarnost jer zadruge veći naglasak stavljaju na očuvanje radnih mjesta u odnosu na privatne firme. Bitno je i to da zadruge ne počivaju na modelu poslovanja u kojem je sve podređeno ostvarenju profita, zadruge se brinu i za potrebe zadrugara i zajednice, ističu iz Radničke fronte.
Katarina Peović istaknula je da je za razliku od Europske unije, gdje je u prosjeku svaki četvrti stanovnik član neke zadruge, u Hrvatskoj u zadruge učlanjeno tek pet na 1000 stanovnika, a udio zaposlenih u zadrugama u EU je 2.2% dok je u Hrvatskoj samo 0,2%. Pritom su PGŽ i Rijeka u toj poražavajućoj statistici na samom začelju, s najmanjim brojem zadruga – u PGŽ-u je samo 28 zadruga, naglasila je Peović.
Podsjetila je na malobrojne, ali uspješne zadruge na području PGŽ-a, poput Energetske zadruge “Otok Krk” i na području Rijeke Zanatopreme – zadruge za graditeljstvo, proizvodnju drvene i plastične stolarije i trgovinu, registrirana je 1948. i u njoj sudjeluje 29 obrtnika. Peović je napomenula da će se Radnička fronta u Gradskom vijeću zalagati za drugačiju politiku Grada Rijeke, a posebno Odjela gradske uprave za poduzetništvo, kojoj puno snažniji fokus treba biti na promoviranju i poticanju zadrugarstva u Rijeci.
Hrvoje Štefan je istaknuo da je u Gradu Rijeci jedini program vezan uz zadruge sufinanciranje projekata učeničkih zadruga za troškove nabave opreme i materijala potrebnog za rad, a najviše 3000 kuna. Podsjetio da se zadruge kod nas najčešće vezuju uz sektor poljoprivrede (zbog socijalističkog nasljeđa), no one su u svijetu široko rasprostranjene u prerađivačkoj industriji, energetici, građevinarstvu, raznim sektorima usluga.
Dodao je da nema nikakvih posebnih poticaja kod dodjele poslovnih prostora, kod odobravanja kreditnih linija i nepovratnih sredstava, nema edukacija vezanih uz prednosti zadrugarstva. Umjesto toga sve se daje na startup inkubatore i poticanje klasičnih oblika privatnih tvrtki, primjerice u sektoru tzv. kreativnih industrija (za što se planiraju značajna sredstva investirati u prostor energane u Harteri) gdje statistika jasno govori da prevladavaju nesigurni oblici radnih odnosa te visok stupanj eksploatacije i samoeksploatacije, zaključuje Štefan.
