RAZGOVOR Maja Ružić: Nova kolumna ‘Zlatne riječi djetinjstva’ govori o posebnoj ‘moći’ dječje literature
Književna djela imaju posebnu moć. Ona mogu doprijeti do duše čovjeka. Osim same ljepote umjetničkog djela, ona imaju terapeutska, pedagoška, edukativna i kreativna svojstva.
Rijeka – Do sada smo svakoga petka mogli čitati zanimljive tekstove o odgoju djece i komunikaciji, a od sljedećega tjedna krećemo s ciklusom tekstova posvećenih djetetovoj prvoj knjizi. Tim smo povodom razgovarali s Majom Ružić, dugogodišnjom odgojiteljicom djece predškolske dobi.
Već 20 godina radite s djecom, a svoja znanja i iskustvo sa zadovoljstvom dijelite s drugima, posebno roditeljima kojima prenosite male tajne dobrog odgoja djece. U kolumni Ritam zdrave komunikacije objavili ste 40 tekstova o dobrobiti kvalitetne i zdrave komunikacije. Što biste ukratko mogli naglasiti vezano uz tu temu?
– Pišući kolumnu Ritam zdrave komunikacije, željela sam majkama, očevima i svima onima koji se brinu za djecu, približiti važne finese u komunikaciji s djecom. Željela sam im prikazati kako samo mala promjena u govoru može dovesti do velikog napretka kod djeteta. Naime, mi smo ti koji biramo način na koji ćemo prenijeti poruku koju želimo da drugi čuju i s obzirom na naš odabir, ta poruka djeluje na slušatelja. Želja mi je pomoći ljudima na konkretnim primjerima jer je svaka vrsta komunikacije jedinstvena unutar okvira teorije te bih voljela čuti mišljenje čitatelja.
Kreće Vaša nova kolumna “Zlatne riječi djetinjstva”. Kojim temama ćete se posvetiti?
– Književna djela imaju posebnu moć. Ona mogu doprijeti do duše čovjeka kao nitko drugi. Osim same ljepote umjetničkog djela, ona imaju terapeutska, pedagoška, edukativna i kreativna svojstva. Kvalitetno književno djelo može djelovati kao pokretačka snaga koja mijenja vaš pogled na život i osjećaje koje gajite prema njemu. Dječja je književnost jednako snažna. Ona svojom jednostavnošću, ljupkošću i zaigranošću djeluje na slušatelja kao i na čitatelja. Ona traži da se u njeno redovito konzumiranje uključuje više aktera te tako ona sama postaje igra, zabava i dramatizacija u kojoj svi uživaju. U ovoj ću kolumni pisati o tom očaravajućem svijetu dječje književnosti.
Konkretno, bavit ćete se slikovnicama i ilustriranim knjigama. Slikovnica se ubraja u glavne vrste dječje književnosti (uz dječju poeziju, priču i dječji roman ili roman o djetinjstvu) i to je uistinu prva knjiga s kojom se dijete susreće. Zanimljiv je podatak da slikovnica u dječje ruke dospijeva već u prvoj godini života, a zanimanje za nju prestaje u drugom razredu osnovne škole kad djeca mogu samostalno čitati, zaključuju autori Milan Crnković i Dubravka Težak u jednoj studiji. Slažete li se?
– Slažem se, iako smatram da neka djeca ne gube interes za slikovnice ni kad odrastu. Tada svoj entuzijazam opravdavamo čitanjem priča vlastitoj djeci. Danas se na tržištu mogu pronaći čak i slikovnice pisane za odrasle osobe. Uronite li u taj svijet, uočit ćete da su neki tekstovi “preteški” za djecu zbog nedostatka životnog iskustva kojim bi se mogli poistovjetiti. To možete osjetiti kada vidite da dijete gubi pažnju za pročitano usprkos vašem trudu. Djeca uistinu rano zarone u svijet slikovnica. Svojoj sam ih djeci počela čitati u dobi od osam mjeseci. Tako mala djeca interpretiraju priču kroz emocije kojima ste ju dočarali. Ako ste kod njih uspjeli potaknuti interes, rado im se vraćaju i često traže da im se ponovno čitaju. Zanimljivo je čuti njihov doživljaj priče i koji ih detalji u priči potiču na promišljanje o svijetu oko njih.
Na koji način ćete nam približiti slikovnice koje Vi volite i za koje smatrate da su vrijedne dijeljenja s čitateljima portala?
– Kad promišljam o slikovnicama koje izuzetno pozitivno djeluju na djecu, promatram njihovu mogućnost da, nakon čitanja, djetetu omoguće proširiti spoznaje o svijetu oko sebe kao i spoznaje o sebi samome. Važno mi je da imaju i umjetničku vrijednost kako bi se dijete upoznalo s različitim ljepotama koje ga okružuju. Takve slikovnice svojim tekstom i ilustracijama, pružaju djeci mogućnost produbljivanja vlastite kreativnosti. Naravno da ima malo slikovnica koje ispunjavaju sve te kriterije, ali ima mnoštvo slikovnica koje su vrijedne naše pažnje i vremena koje provedemo čitajući ih djeci. U kolumni ću kroz vlastito iskustvo pisati upravo o takvim slikovnicama i ilustriranim knjigama.
