RAZGOVOR Psiholog Darko Sambol: Previše smo zabrazdili u hedonistički način života, sada vidimo da to ne ide
„Previše smo zabrazdili u hedonistički način života, sa fokusom na apartmane i bazene. Vidimo sada da to ne ide, da moramo razmišljati o zemlji, o tome koliko se vozimo autima. Pogledajte kako je sada iznad Rijeke nebo čisto, a u Veneciji se i ribe pojavljuju. Čovjek bi trebao razmisliti o svom boljitku i boljitku drugih“, savjetuje Sambol…
Rijeka – U vremenu u kojem se sada nalazimo možemo se osjećati izgubljeno, depresivno, ljuto ili neobično, što nije ništa nenormalno, jer u ovakvoj se situaciji nismo nikada nalazili. Cijeli svijet je u stanju šoka, netko većeg, netko manjeg. Svatko se sa time nosi na svoj način, a stručnjaci su ti koji mogu taj proces olakšati. Među njima je i mr. sc. Darko Sambol, prof. psihologije, business coach i organizacijski konzultant. Zajedno sa suprugom dr. sc. Silvijom Zec Sambol, vodi Sambol consulting – centar za savjetovanja, vodeći se objedinjenim znanjima psihologije, medicine, menadžmenta te koristeći NLP i gestalt coaching metodologiju.
Pojedincima, timovima i organizacijama pomažu i radionicama, online savjetovanjima, raznim predavanjima, a dotiču se i teme roditeljstva. Darko Sambol je za Torpedo objasnio kako trenutno stanje utječe na ljudsku psihu, ispričao kako on provodi vrijeme u izolaciji i dao savjete kako napraviti boravak kod kuće čim ugodnijim.
„Ovo je stvarno šok za svih u svijetu, nismo mogli ovo sanjati ni u najcrnjem scenariju, to je stvarno nešto čemu se nitko nije mogao nadati“, započeo je Sambol. Istaknuo je kako je sada vrijeme za introspekciju, koja se odnosi i na nas osobno, ali i globalno. Smatra kako će doći do osobnih kriza, koje će se manifestirati kada situacija prođe. Misli da će ovo iskristalizirati naše odnose, prvenstveno partnerske i odnose ukućana s djecom ili drugim članovima obitelji.
„Ili ćemo puknuti ili unaprijediti naše odnose“, nadodaje. Kaže i kako smo prvi put u situaciji da moramo 24 sata dnevno biti s nekime. Ističe kako je sada još uvijek prisutna adrenalinska faza, jer se jedva čekamo uhvatiti za neki datum koji će vlasti odrediti te kako nas to drži. Smatra da će nakon toga biti prilično potrebe da se radi s ljudima i kako će neki ljudi tražiti pomoć stručnjaka. Zašto kod ljudi nastupa strah u ovakvim situacijama?
Sambol kaže kako je klasičan model ljudskog ponašanja podijeljen na tri načina – prvi je kada imamo poriv za bježanjem, drugi kada se „zaledimo na mjestu“, a treći je napad. To su evolucijski modeli, još iz vremena kada bi se naši preci susreli sa životinjama. S obzirom da pobjeći od ovoga ne možemo, Sambol tvrdi da će svatko naći svoj način suočavanja s ovom krizom. „Netko neće naći način i trebat će mu pomoć“, objašnjava. Ono što je nezgodno u svemu ovome jest to što nam nitko ne može reći kako je njemu bilo u ovoj situaciji jer je nova za svih.
Na pitanje zašto pojedinci reagiraju buntovno i ugrožavaju tuđe zdravlje, Sambol misli da ne rade to namjerno, već da se radi o efektu „supermena“ – „meni ne može ništa biti“. Naime, neki ljudi smatraju da žive zdravo, sportaši su primjerice i tvrde kako ih ništa ne može zadržati da ostanu kod kuće. Žele zadržati stari način života jer je ovo u čemu se nalazimo nešto novo i nevidljivo, a pri tome ne shvaćaju ozbiljnost situacije. Sambol kaže i kako ekstrovertima teže pada da su zatvoreni, pa takvi ljudi trenutno mogu lakše upasti u depresiju. S druge strane, introvertiraniji ljudi, koji su i inače voljeli provoditi vrijeme kod kuće, čitati i biti uz laptop, ne vide toliki problem u izolaciji.
„Ono što se može prepoznati su neke naše karakteristike kojih nismo bili svjesni prije, primjerice jesmo li agresivno ogorčeni ili koliko smo strpljivi. Sada je korisno vidjeti i koji su nam prioriteti u životu“, govori Sambol. Ističe i kako bi bilo dobro stvari staviti na papir, posebno ciljeve za budućnost. Trebali bi vidjeti što želimo postići, jesu li to osobna postignuća, rad na fizičkom izgledu, zdravlju ili prehrani. Vidjeti da li treba nešto manje konzumirati, uključiti se u pomaganje, podržati prijatelje koji su OPG-ovci ili imaju svoje vrtove.
„Previše smo zabrazdili u hedonistički način života, sa fokusom na apartmane i bazene. Vidimo sada da to ne ide, da moramo razmišljati o zemlji, o tome koliko se vozimo autima. Pogledajte kako je sada iznad Rijeke nebo čisto, a u Veneciji se i ribe pojavljuju. Čovjek bi trebao razmisliti o svom boljitku i boljitku drugih“, savjetuje Sambol. Također, savjetuje i da zadržimo socijalne kontakte, da zovemo bliske osobe i razgovaramo. Da gledamo filmove koji nam odgovaraju, čitamo knjige, napravimo generalnu čistku i sve ono što nismo stizali svakodnevno. Onima koji žive u obiteljskim kućama savjetuje rad u vrtu i okolišu, a onima u stanovima da svaki dan naprave nešto poput čišćenja ormara, kuhinje, da se posvete čitanju i rješavanju križaljki. Mlađima savjetuje da iskoriste dobrobiti interneta, poput online čitanja.
Sambol izolaciju provodi u svome domu oko kojeg uređuje okoliš i vrt, sadi, radi na roštilju hranu za obitelj, zajedno gledaju dokumentarce i ostale filmove. Kaže i kako su iščistili kompletno svoj dom, kako hodaju po šumi koja je u neposrednoj blizini njihovog doma, beru šparoge. Napominje da nisu u bliskom kontaktu s drugima i da posao rade od kuće. Kakve bi, po njemu, mogle biti posljedice kada izađemo iz izolacije i vratimo se uobičajenom ritmu života? „Mislim da će biti jako teške ekonomske posljedice, ljudi će ostati bez posla. Kao da nam je krenulo prije korone, ljudi su se počeli više zapošljavati. Ostati bez posla je ogroman šok i kriza, tako da će se ljudi trebati nekako posvetiti jedni drugima, vidjeti kako mogu drugima pomoći“, ističe. Smatra i kako će ljudima više biti potrebna psihološka pomoć i razgovor, a navodi i da će on sam raditi radionice podrške ljudima u krizi, kako bi bio podrška onima kojima je teško.
