Sanjaju li biljke sutrašnjicu: Otvorena izložba riječkog umjetnika svjetskog glasa Igora Eškinje
Eškinja je u trogodišnjem procesu rada na izložbi surađivao sa Željkom Modrić Surina i Boštjanom Surina, biolozima Prirodoslovnog muzeja Rijeka s kojima je obilazio prostore nekadašnjih tvornica, skladišta i lučkih pristaništa koji su omogućili razvoj Rijeke i oblikovali je u urbani okoliš kakav danas poznajemo.
Rijeka – U prostoru DeltaLaba001 (Delta 5, Rijeka) sinoć je otvorena izložba „Sanjaju li biljke sutrašnjicu?” riječkog umjetnika svjetskog glasa Igora Eškinje. Izložba koja je dio programa Dopolavoro Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture u fokus stavlja biljni svijet koji nastanjuje industrijske prostore Mlake, Brajdice, Školjića, Delte, Molo longa i Benčića.
Eškinja je u trogodišnjem procesu rada na izložbi surađivao sa Željkom Modrić Surina i Boštjanom Surina, biolozima Prirodoslovnog muzeja Rijeka s kojima je obilazio prostore nekadašnjih tvornica, skladišta i lučkih pristaništa koji su omogućili razvoj Rijeke i oblikovali je u urbani okoliš kakav danas poznajemo.
Uzorke biljaka iz napuštenih riječkih industrijskih prostora umjetnik je transformirao u dizajnerske uzorke, predstavljajući ih u formi zidnih tapeta, oblik ukrašavanja interijera koji je u 19. stoljeću bio izuzeto izražen. lako su se nalazile uglavnom u građanskim zgradama, tapete su se također mogle pronaći u radničkim i seoskim kućama, a uzorci biljaka na njima uglavnom su predstavljali bogatstvo koje dolazi iz dalekog i egzotičnog svijeta i upravo je to zanimljivost njegovog istraživanja.
Naime, prilikom proučavanja biljnog svijeta u industrijskim prostorima, Eškinja je zajedno sa suradnicima ustanovio kako biljke koje nastanjuju prazne prostore nekadašnje velike riječke industrije u velikoj mjeri ne predstavljaju autohtonu floru ovoga kraja već kako se radi o biljkama koje potječu s područja Bliskog Istoka, azijskih stepa, japanskih otoka ili pak atlantskih obala Sjeverne Amerike. Objašnjenje za to pronašao je u činjenici kako su stanovnici Rijeke u velikoj mjeri potomci radnika koji su u novoizgrađene industrijske hale nekada pristizali iz raznih dijelova Hrvatske i Jugoslavije te kako su ove biljke svoj novi dom u Rijeci pronašle zahvaljujući upravo tim migracijama. Pritom, biljke koje su pronašli, ne rastu na livadama i šumama u okolici grada, često im ne možemo odrediti vrstu, pa ih u tom vlastitom neznanju jednostavno klasificiramo kao korov.
Pritom se metafora korova može protegnuti i na same napuštene prostore koji više nemaju funkciju i kategoriju u koju ih možemo smjestiti, prema kojima ne možemo izgraditi odnos jer ih zapravo ni ne poznajemo.
– Posjetitelji na izložbi mogu razgledati šest tapeta sa šest uzoraka, od kojih svaki pripada jednom dijelu grada i sastavljen je od dijela uzoraka biljaka koje smo na tom djelu pronašli. Radi se o dijelovima grada koji su u jednom trenutku postali potpuno urbanizirani ili su pak umjetno napravljeni, ljudskoj intervenciji u prostoru koji je nakon toga poslužio kao platforma na kojoj se taj živi svijet naseljava, objašnjava Igor Eškinja.
Osim u kvalitetnoj umjetnosti, posjetitelji otvorenja izložbe uživali su i u dobroj glazbi. Za glazbenu podlogu u kojoj su prevladavali reggae, funky, jazzy, afro, latin, šlager i chillout ritmovi, ispred zgrade u kojoj se nalazi DeltaLab bio je zadužen Sun Matt.
Izložba ostaje otvorena do 24. srpnja, a moguće ju je posjetiti radnim danima od 17 do 21 sat. Ulaz je slobodan.
