[FOTO/VIDEO] "Riječi za gledanje": U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorena izložba koja se bavi odnosima između slika i riječi
Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 15.04.2022
Uz povijest i svakodnevicu kao sveprisutne teme, odabrani radovi odražavaju utjecaj masovnih medija na našu percepciju stvarnosti – od novina i reklama do internetskih tehnologija.
Rijeka - Izložba Riječi za gledanje bavi se različitim odnosima između slika i riječi. Okuplja pedesetak radova iz zbirki Muzeja, pri čemu su u velikoj mjeri zastupljeni autori i autorice koji su ovdje rjeđe izlagali. Uz povijest i svakodnevicu kao sveprisutne teme, odabrani radovi odražavaju utjecaj masovnih medija na našu percepciju stvarnosti – od novina i reklama do internetskih tehnologija
Od klasičnih slika koje su nastale prema pisanom predlošku, preko radova u kojima tekst ima ulogu primarne vizualne informacije, izložba zalazi u mnogostruke veze riječi i slike. Pritom njezin bitan dio čine radovi čijim su sastavnim dijelom upravo verbalni, dakle pisani ili zvučni izrazi, izvedeni u različitim medijima poput kolaža, stripova, instalacija ili videoradova. Sadrži i radove koji tekst ne upotrebljavaju doslovce, ali su bazirani na snažnim pojmovima, izraženima vizualnim simbolima, neverbalnom pripovijedanju i hibridizaciji slike i teksta.
Izložba Riječi za gledanje nadovezuje se na Upute za gledanje: Što bi tijelo htjelo?, priređene povodom 70. godišnjice Muzeja (2018.). Za razliku od te izložbe, koja se bavila tijelom kao osnovnim medijem za razumijevanje umjetnosti, aktualna se izložba posvećuje kreativnoj primjeni jezika u likovnosti, uspoređujući radove nastale u posljednjih stotinjak godina. Namjesto kronološkog pregleda, radovi su kombinirani prema njihovom pristupu verbalnom, koji se kreće od objašnjenja do zagonetke, od alegorije do trivije. U širem smislu, izložba se vodi pitanjima kako nas jezik usmjerava i kako nam podmeće, strukturiranima unutar tri teme: političke strasti, opasne misli i vizualna zavođenja.
Radove u prvom dijelu izložbenog prostora povezuje tema političkih strasti koje su u shizofrenoj kronici 20. stoljeća i novog milenija prečesto uzimale obličje poziva na zveckanje oružjem. Politička se povijest ovdje vezuje uz dilemu o ‘ispravnom’ modelu društvenog uređenja, značenju kolektivnih prioriteta, kao i ulozi vjere u njihovom definiranju.
Sljedeća dionica izložbe bavi se mislima koje nastaju kada smo sami sa sobom i koje nerado izgovaramo naglas. Nazvana Opasne misli, ova dionica okuplja radove koji se kreću na rubu jezika i na granici društvene kontrole, pokrivajući cenzuru u njenim raznim značenjima, od misaone policije i izravne kontrole do prikrivene cenzure kao neizravnog upravljanja emocijama i mišljenjima.
Treći dio postava, Vizualna zavođenja, uvodi nas u društvo spektakla i hiper-realnosti. Namijenjeni i čitanju i gledanju, ovi radovi ironijski komentiraju društveni sustav nekonzistentnih standarda i mjera vlastite uspješnosti. Pojedini su nastali u ranijem razdoblju, ali su temom još uvijek snažno aktualni, a pojedini su noviji komentari na društvo koje se diči globalizacijskim prednostima, dok u pozadini iskazuje izrazite društvene podjele. Također, umjesto moraliziranja i zastrašivanja, ovi nas radovi vraćaju humoru. Zamjenom uloga, izvrtanjem očekivanja, karikaturalnim obratima, humor tu funkcionira kao parodija.
Dovodeći u dijalog suvremene s modernim, klasične s novomedijskim radovima, izložba zalazi u jezične zablude i optičke varke. U doba post-istine kada razlike između istinitog i fejka postaju relativne, izložba je i svojevrsna vježba iz gledanja.
Umjetnice i umjetnici:
Milijana Babić; Lara Badurina; Marčelo Brajnović (zahvaljujući Damiru Čargonji Čarliju); Nemanja Cvijanović; Tanja Dabo; Sebastijan Dračić; Zlatan Dumanić; Igor Eškinja; Marina Fortunato Ercegović; Vilko Gecan; Tomislav Gotovac; Slavko Grčko; Petar Grimani; Krsto Hegedušić; Mirko Ilić; Željko Jerman; Ignjat Job; Ivo Kalina; Nives Kavurić-Kurtović; Ivan Goran Kovačić, Edo Murtić, Zlatko Prica; Pawel Kowzan; Miroslav Kraljević; Ines Krasić; Vlado Kristl; Zlatko Kutnjak; David Maljković; Andrija Maurović; Petra Mrša; Damir Očko; Bruno Paladin; Marino Paliska; Zoran Pavelić; Branko Ružić; Ana Sladetić Šabić; Bojan Šumonja; Goran Trbuljak; Romolo Venucci
Kustosice: Vilma Bartolić, Ivana Lučić, Ksenija Orelj, Sabina Salamon; Suradnica: Sonja Briski Uzelac
Dizajn: Ana Tomić i Marino Krstačić Furić
Paralelni program:
U paralelnom programu izložbe publika će moći sudjelovati u stručnim vodstvima četvrtkom (28. travnja, 12. i 26. svibnja te 9. i 23. lipnja u 18 sati), ali i poslušati audiovodstvo. Šetnja izložbom koje donosi razgovor s kustosicama izložbe. Jednom mjesečno zaineresirani će moći sudjelovati u programu Restauratorske klinike pod vodstvom muzejske konzervatorice-restauratorice, dok će na tjednoj bazi biti organizirane likovne radionice za djecu unutar programa MMSU Lab u Dječjoj kući, a čije će polazište biti radovi s izložbe.
Video isječak i fotografije s otvorenja pogledajte u nastavku teksta.
