Otvorenje izložbe „U odnosu na motiv“ iz ciklus „Dijalog na kvadrat“ u Kloviću
Autor: Marina Pauletić 20.05.2025
Foto: ilustracijaUmjetničko opredjeljenje za fotografiju kod predstavljenih autora donosi kvalitetu, specifičnosti u pogledu i pristupu motivu koji je kod svakoga od njih drugačiji.
Rijeka – U petak, 23. svibnja u Galeriji Juraj Klović otvara se izložba „U odnosu na motiv“ iz ciklusa „Dijalog na kvadrat“. Autori izložbe su Mario Beganović, Mirna Bartolić, Dario Jurjević i Istog Duško Žorž. Izložba ostaje otvorena do 6. lipnja.
Umjetničko opredjeljenje za fotografiju kod predstavljenih autora donosi kvalitetu, specifičnosti u pogledu i pristupu motivu koji je kod svakoga od njih drugačiji. Prikazujući posebnosti i svojstvenosti svojih uradaka i odabira za ovu izložbu sagledavamo različitost i dosljednost, stečenu dugogodišnjom praksom. Motivi čine inspiraciju, polazište u stvaralaštvu, međutim odabir kadra, svijetlosti kao i sam način sagledavanja stvarnosti uvijek je subjektivan, odražavajući estetiku i stavove umjetnika. Fotografija na taj način postaje autorska interpretacija zbilje putem koje se prenosi poruka ili jednostavno usmjerava promatrača na specifičnosti određenog viđenja. Radovi postavljeni u dijalogu osobnosti ističu ono svojstveno fotografu što izložbu čini svježom i zanimljivom, a prizori, od naznaka prirode, do urbanih pogleda, donose jedan zanimljiv spoj, sintezu i harmoniju.
Radovi Istoga Duška Žorža u sebi posjeduju određenu lakoću, živost i dojam jednostavnosti jer fotografija je autoru poput disanja, neizostavni dio dnevne rutine. Taj dojam izravnosti nastao je kroz godine intenzivnog rada i sve to stečeno iskustvo prezentira se kroz savršenstvo kadriranih prizora koji upravo zbog toga djeluju neposredno i jezgrovito. Intuitivno stvarajući kompozicije predstavljen je niz radova. U osnovi, oni su bazirani na realnosti - motivi se mijenjaju, komponirajući segmenti složeni su u skladnu cjelinu podređenu harmoniji međusobne usklađenosti. Slika je stvorena od struktura boje i oblika, od površina, slojeva vidljivih i naslućenih. Reducirani sklopovi nose svoju metaforiku i asocijativne naznake, a svoju sadržajnost povlače iz jednostavnih detalja stvarnosti, za mnoge od nas neprimjetnih i nevažnih. Umjetnik gradi prostor i perspektive; u suglasju urbanih elemenata, izabranih struktura te površina vode i neba, izmjenjuju se kaleidoskopske kompozicije i realnost. Gotovo nagonski, on uspostavlja ravnotežu između subjektivnog doživljaja, realnog motiva i same likovne strukture, spajajući u njima ono vanjsko i vidljivo sa svojim osjećajima, energijom i sjećanjem.„
Gomila“, 2022., fotografija u boji, 50 x 70 cm
Mario Beganović, novinar i režiser dokumentarnih filmova, svoje uratke ostvaruje sukladno profesionalnom radu. Oni odišu brzinom razmišljanja, sposobnošću da u slobodnom trenutku rada autor uhvati suštinu motiva sažimajući stvarnost na dio sekunde u kojoj se očituje smislenost i značaj. Tramvaj u prolazu, detalji snimljeni kroz prozor, kretanje i prolaznost su poput mapiranja života ljudi i predjela. Slike nam govore o osobnim poetikama, o dinamici, otvaraju prozore u nove svjetove. U svima je vidljivo oštro oko koje odabire, znalački zapisujući scene pojavnosti. Suočen s izazovom stvarnosti, fotograf bilježi nadolazeće promjene, osjeća slijed događaja i pokret te u njemu pronalazi ljepotu. To su ulice, dijelovi grada, prolaznici. Uzimajući i poštujući ekvivalentnost oblika dane stvarnosti stvoren je dijalog, jer iza svakog prizora nazire se priča, naslućuje osjećaj dubine i nagovještaji koji kao da izazivaju umjetnika da krene dalje i prenese nam važnost sveukupnosti koja se krije iza tog naizgled jednostavnog i svakodnevnog trenutka.
Dno lokvarskog jezera oslobođeno je od pojedinosti vizualne raskoši, isušena zemlja poput papira iscrtanog linijama donosi fluidnost i bazičnost motiva unutar kojeg se može tražiti i osmisliti kadar. Suhe grane, biljke, bogatstvo same zemlje čine neobični krajolik pustoši i tekstura koja nastaje nestankom vode. Dario Jurjević vođen svojim osjećajem istražuje njihove reljefne oblike, bilježi tragove vremena. Fotografije su ostvarene u suglasju zemljanih tonova, toplih i skoro monokromnih; ipak, kroz njih prodire svježina zelenoga raslinja te naznačeni tragovi nemira i pokreta. Osnova motiva smislen je utisak sklada i meditacije, dojma koji raste i zrači, rezonantno i umirujuće, sažeto i prostrano. Balans forme i linija opisuje misli donoseći privid tišine i bezvremenosti te stvara odraz posebnosti novih dimenzija, prizora koji se krije unutar, zarobljen i neprimjetan na dnu, sve dok se ne isuši jezero i njegova suština postane vidljiva i inspirativna nemirnom duhu fotografa.
„Sama“, 2023., fotografija u boji, 40 x 60 cm
Crno bijele fotografije Mirne Bartolić nose ozračje i ozbiljnost portreta, slike su to stabala ispucanih kora, suhih grana i zapletenih korijena; poput čovjeka, ona imaju svoj vidljiv karakter ispunjen tragovima vremena, ožiljaka i bora. Stvorena je dimenzija poetičnosti i pred nama se prostiru dojmljivi detalji drveta, raskošni u snazi prirode, usuglašeni u tonovima svjetla i sjene. Svaka struktura ima svoj emotivni naglasak , svoj tok koji nam govori tišinom. Široko otvorenih očiju objektiva autoricu privlače detalji: iznikla grančica, tamna duplja, transformirana epiderma debla i zapletena struktura niti kojom je biljka povezana sa zemljom, jer šuma je mjesto ljepote i čarolije. Izražajni i autentični prizori otkrivaju karakter autorice, njeno divljenje prema dijelu prirode koji ne dotjeruje, ne obrađuje, već prikazuje jasno i neposredno. Zanimljive, lagane i magične slike proširuju naše vizure te otkivaju pravu dubinu i kompleksnost izražaja koji naizgled vrlo jednostavan i sažet dobiva konotaciju smišljenog i studioznog fotografskog djela.
„Harmonija“, proljeće 2022., crno bijela fotografija, 40 x 60 cm
mr. sc. Jasna Rodin
Mirna Bartolić rođena 1982. u Rijeci. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Članica Fotokluba Rijeka od 2013. Sudjelovala na više od 15 skupnih izložbi. Izabrana za finalista i sudionika seminara iz napredne fotografije „Fotosofia“ 2018. godine. Položila majstorski ispit iz fotografije 2022. Radila kao suorganizator i make up artist na brojnim fotografskim radionicama („FotoOkvir“). Živi i radi kao fotograf freelancer u Zagrebu. U slobodno vrijeme istražuje stare fotografske tehnike i skuplja foto opremu.
Mario Beganović rođen 1974. u Zagrebu. Profesionalno novinar, reporter, dokumentarist na hrvatskoj televiziji, skoro 3 desetljeća u tv-mediju, što podrazumijeva i vizualnost prije svega kao izražajno sredstvo. Fotografija tu ruku pod ruku hoda s tom vizualnom komponentom koju traži u svemu što vidi. U fotografiji je od srednje škole, ljubav koju je kroz djelovanje u riječkim foto-klubovima Color i Rijeka nastavio i produbio sve do danas. Ponešto samostalnih i skupnih izložaba, poneka pohvala i nagrada, tek toliko da ono samotnjačko, što fotografija i potraga za njom jest, približi i drugima gledajući svoj rad i kroz njihov pogled. Teme disperzirane na mnoštvo kontekstualiziranih gradskih i metaforičkih impresija koje, svaka za sebe i sve zajedno stvaraju priču o vremenu i onome što to vrijeme i prostor oko njega oblikuju.
Dario Jurjević rođen 1960. u Rijeci. Završio srednju Građevinsku školu 1978. u Rijeci, a radni je vijek odradio u pomorstvu. Foto opremu nabavlja 1996. i započinje intenzivno vlastito istraživanje fotografskih tehnika i fotografije. Svoje radove prvi put šalje na natječaj 2002. godine i osvaja 2. mjesto te se od tada aktivno bavi stvaralaštvom. Izlagao je na četrdesetak skupnih izložaba i šest samostalnih, a svoju prvu samostalnu izložbu pod nazivom „Urban blues“ priređuje u Galeriji Principij, Foto kluba Rijeka 2015. godine. Za svoje radove primio je 17 nagrada, diploma i priznanja. Izgradio je osebujan i prepoznatljiv izraz sa naglaskom na analognoj fotografiji. Studiozno istražuje stare fotografske tehnike, kreativno ih primjenjujući u svom radu. Od 2010. član je Foto kluba Rijeka, a 2019. postaje članom HDLU Rijeka. Živi i radi u Rijeci.
Istog Duško Žorž rođen 1947. u Rijeci . Završio školu za fotografe u Rijeci i uz oca Bogomira usavršavao zanat u obiteljskom foto studiju Foto Belveder u Rijeci. Već 1962. izlaže svoju prvu fotografiju u Zagrebu kao član foto kluba Color. Uz rad u foto studiju aktivno izlaže na izložbama umjetničke fotografije. Članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka postaje 1990. Do sada je ostvario više od 45 samostalnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovao na preko četiristo skupnih. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj umjetnički rad, kao i brončane, srebrne i zlatne plakete za aktivan rad u foto klubu i edukaciji fotografije Zajednice tehničke kulture. Fotografije su mu objavljene u mnogim stručnim publikacijama, knjigama, katalozima i prospektima. Uz fotografiju aktivno se bavi snimanjem dokumentarnih filmova. 5 godina surađuje kao snimatelj na HTV-u, a 9 godina predaje fotografiju kao učitelj praktične nastave na prirodoslovno-grafičkoj školi u Rijeci. Stalni je suradnik u muzejima i drugim kulturnim ustanovama u Rijeci.
