Veljača u Prirodoslovnom muzeju Rijeka donosi raznovrsne programe

"Hej, zaljubi se u muzej", prigodan je "valentinovski" program koji donosi ljubavne teme kroz edukativne subotnje radionice za djecu u muzejskim prostorima, te online program s radionicom, video reportažom i nagradnim kvizom.

Rijeka - Prirodoslovni muzej Rijeka u veljači donosi bogat program za svoje lokacije Muzeja u Rijeci te Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi.

Lokacija: Prirodoslovni muzej Rijeka, Lorenzov prolaz 1

Višednevni edukativni program „Hej, zaljubi se u muzej!“
• Muzej, društvene mreže Muzeja;
Veljača tako nosi prizvuk ljubavi, pa će i u našem Muzeju vladati ljubavne teme kroz edukativne subotnje radionice za djecu u muzejskim prostorima, te online program s radionicom, video reportažom i nagradnim kvizom.
Detaljne informacije na Facebook stranici @Prirodoslovni.muzej.Rijeka
Autori: Anita Hodak, dr.sc. Željka Modrić Surina, Klara Bukovac, Borut Kružić, Lado Bartoniček, Božena Viduka

Izložba „Blago pod površinom Kvarnera - mekušci u kvarnerskom podmorju“
• Muzej;
Izložbom „Blago pod površinom Kvarnera - mekušci u kvarnerskom podmorju“ želi se doprinjeti pismenosti, odnosno poznavanju i razumijevanju funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. - 2030. Očuvanje gubitaka bioraznolikosti jedan je od glavnih okolišnih izazova današnjice. Sve više se prepoznaje značaj očuvanja bioraznolikosti u podržavanju funkcioniranja ekosustava, društva i gospodarstva u cjelini, a važnost očuvanja bioraznolikosti jasnija je kad se iznese činjenica da je više od polovine svjetskog prihoda ovisi o prirodi. Od sedam skupina mekušaca u Jadranskom je moru zabilježena jedna vrsta bezljušturaša, 16 vrsta mnogoljušturaša, 9 vrsta koponožaca, 560 vrsta puževa, 254 vrste školjkaša i 42 vrste glavonožaca, a zbirka Prirodoslovnog muzeja Rijeka sadrži 309 vrsta mekušaca s 11.000 primjeraka iz kvarnerskog podmorja i Jadrana. Cilj izložbe je prikaz biologije i ekologije mekušaca, njihove rasprostranjenosti i ugroženosti u kvarnerskom području s isticanjem važnosti ove skupine organizama u kulturi čovjeka od prehrane, korištenja kao platežnog sredstva, do značaja u religiji, umjetnosti i posebno danas u medicini.
Autorica izložbe: Milvana Arko-Pijevac
Dizajn i tehnička realizacija izložbe: Artis d.o.o.
Autor fotografija mekušaca u prirodnom ambijentu: Marinko Babić
Autor fotografija izloženih predmeta i eksterijera: Marko Varljen

Izložba „Blago kvarnerskog podmorja - mekušci“
• Riječka ribarnica;
Izložba podvodnih fotografija upoznaje nas s mekušcima čiji je životni prostor podmorje kvarnerskog područja. Mekušci su filtratori, biljojedi, detritofagi i predatori i imaju važnu ulogu u funkcioniranju hranidbenih lanaca morskog ekosustava te u prehrani čovjeka. Klimatskim promjenama i zagađenjem mora usljed ljudskih djelatnosti, osjetljivi, domicilni organizmi dovedeni su u stanje opstanka, a primjer takvog događanja su masovni pomori strogo zaštićene vrste, plemenite periske.
Autorica izložbe: Milvana Arko-Pijevac
Autor fotografija: Marinko Babić

Izložba Biljni svijet s obje strane zida
• Primorski botanički vrt u Muzeju;

Na izložbi ćete upoznati biljke kojima su Rimljani i Iliri pripisivali natprirodna svojstva, iako su ih prvenstveno upotrebljavali za prehranu, odijevanje, ukrašavanje, liječenje ili trovanje, a ujedno ćete ih lakše prepoznati sretnete li ih u prirodi.
Autori izložbe: Marta Blažević, dr.sc. Željka Modrić Surina, dr.sc. Boštjan Surina

Edukativne rođendanske radionice Odrasti s muzejem!
• radionice se izvode tijekom cijelog mjeseca, ovisno o epidemiološkim mjerama
Proslave rođendana u obliku edukativnih radionica osmišljene su kako bi djeca od 4 do 15 godina svoj najdraži dan provela na poseban, drugačiji i kreativan način. Dostupne su teme: Vladari mora, Tajni život kukaca, Superheroji prirode i Misterium, Šašavi znanstvenici, Divlji Kvarner i Mrak rođendan.
Detaljne informacije http://www.prirodoslovni.com/rodendan/

Stalni postavi u Rijeci:
• Špilja – u mraku krškog podzemlja;
• Geološka prošlost Jadrana;
• Geologija riječke regije;
• Akvarij – multimedijalni centar;
• Kukci, vodozemci i gmazovi, ptice i sisavci riječkog područja;
• Plavetnilo – raznolikost života u podmorju Kvarnera;
• Primorski botanički vrt, info točka Rimski vrt

Lokacija: Kaštel Zrinskih, Kralja Tomislava 1,Brod na Kupi

Višednevni edukativni program „Hej, zaljubi se u muzej!“

• Kaštel Zrinskih, društvene mreže Muzeja;
Veljača tako nosi prizvuk ljubavi, pa će i u našem Muzeju vladati ljubavne teme kroz edukativne subotnje radionice za djecu u muzejskim prostorima, te online program s radionicom, video reportažom i nagradnim kvizom.
Detaljne informacije na Facebook stranici @Prirodoslovni.muzej.Rijeka
Autori: Anita Hodak, dr.sc. Željka Modrić Surina, Klara Bukovac, Borut Kružić, Lado Bartoniček, Božena Viduka

Postav „Divljina s pogledom na more“

Stalni postav Muzeja predstavlja prirodnu baštinu Gorskog kotara, od Kupske doline i krškog podzemlja, preko najznačajniji šumskih zajednica, planine iznad šumske granice sve do neba i oblaka. Izloženo je više od 500 autentičnih eksponata, koji obuhvaćaju životinje, biljke, gljive, stijene, minerale, fosile, kao i različita oruđa i alate. Posebnosti prirodne baštine Gorskog kotara isprepletene su općim temama iz bogate riznice prirodnih znanosti.

Izložba „Zmije Hrvatske“
Izložba „Zmije Hrvatske“ obuhvaća predstavnike faune zmija Gorskog kotara i Hrvatske, uz pregled osnovnih činjenica o njihovoj biologiji. Temom izložbe se razvija osjećaj povezanosti s prirodom, uživanje u ljepoti pojavnosti prirodnih oblika živih organizama, u ovom slučaju zmija, kao i razbijanje predrasuda o zmijama. Ujedno se potiče svijest o važnosti očuvanja prirodne baštine našeg gorskog područja i potrebe njene zaštite.
Autor izložbe: Griša Planinc
Autori fotografija: Tomaž Jagar, Erika Ostanek, Griša Planinc, Mladen Zadravec

„Interpretacijski centar Putovima Frankopana, Brod na Kupi“
U ovom se frankopanskom centru interpretira tema „Odnos Frankopana i Zrinskih prema prirodi“, upoznaju tajni čuvari ovog dvora te sve lokacije na ruti Putovima Frankopana.

FOTO: Arhiva Prirodoslovnog muzeja Rijeka

Follow @torpedo_media