Živi zid: Uskoro se puni godinu dana radova na rotoru Martinkovac, čiji je rok izgradnje bio 5 mjeseci
Čudno je da uopće nije primjetna reakcija Grada Rijeke, županije i nikoga od odgovornih osoba, čije stanovništvo koristi ovaj prometni pravac, te da se ubrzava i rješava ovaj prometni problem – kažu „živozidaši“.
Rijeka – Izgradnja kružnog toka na Martinkovcu već više od godinu dana iritira građane, a na probijene rokove i loše organizirane radove nedavnom su tiskovnom konferencijom upozorili i članovi Živog zida Primorsko-goranske županije.
– Gradnja kružnog raskrižja Martinkovac započela je 16. listopada prošle godine i trebala je biti završena za 5 mjeseci, ali je rok produljen za tri mjeseca, te je posao odavno trebao biti dovršen. Međutim, niti taj rok nije ispoštovan, a to najbolje potvrđuje prizor na gradilištu. Što je razlog novog kašnjenja i kada će kružno raskrižje biti izgrađeno, iz Hrvatskih cesta stigao je odgovor u kojem se navodi da je još jednom zatraženo produljenje roka za još dva i pol mjeseca, što znači da se gradnja rotora Martinkovac nastavlja tijekom ljeta i trebala bi trajati najmanje do 1. rujna. Prvi rujan je odavno prošao i opet se produljuje rok izgradnje, komentirao je Veljko Balaban.
Novo produljenje radova, istaknuo je, sigurno neće biti dočekano s odobravanjem od lokalnog stanovništva, koje učestalo koristi ovu prometnicu, pogotovo se to odnosi na mještane Rešetara i Srdoča.
– Gradilište je u takvom stanju da se diže konstantna prašina koja pored smetnji vozačima, lokanom stanovništvu i poslovnim subjektima. Regulacija prometa se vrši traljavo i od neovlaštenih osoba koje dodatno čine nervozu i dodatno povećavaju gužvu i prometni zastoj. Posebice to dolazi do izražaja i dodatno otežava prometovanje zbog zatvorenog izlaza Matulji. Tako da svo opterećenje stanovništva vezano za područje Matulja, Rubeša, Kastva, Jušića i Srdoča ide preko ovog čvora koje je zatvorio isti investitor HC, a za čudo i isti izvođač GP Mikić. Rok izgradnje planiran u trajanju od 5 mjeseci 16. listopada će probiti punu godinu. Čudno je da uopće nije primjetna reakcija Grada Rijeke, županije i nikoga od odgovornih osoba, čije stanovništvo koristi ovaj prometni pravac, te da se ubrzava i rješava ovaj prometni problem, kazala je Jadranka Horvat.
Naglasila je kako je zanimljivo da kao glavni razlog kašnjenja izvođač navodi neriješene imovinsko-pravne odnose, a preduvjet za izdavanje građevinske dozvole je čista imovinsko pravna situacija.
Borna Buzarinov kazao je kako se slažu s prenamjenom četverokrakog raskrižja u kružno jer se tako dobiva veća sigurnost svih sudionika u prometu, povećana protočnost raskrižja, manji troškovi održavanja i mani broj prometnih nesreća. Kazao je kako je Martinkovac optimalna lokacija za kružno raskrižje, kao mjera za smirivanje prometa.
– No, stoji pitanje hoće li to biti malo kružno raskrižje ili srednje veliko urbano? Razlika je velika u radijusu raskrižja, a samim time i u financijskim sredstvima koja se moraju osigurati, odnosno već su trebala biti osigurana. Da se nadovežem i na kolege, tko će plaćati penale za probijene rokove? Iz razloga što na navedenoj lokaciji ne stane dvotračno kružno raskrižje apeliramo da se iz smjera Srdoča, ul. Bartola Kašića, obavezno izvede dodatni trak za desne skretaće prema gradu Kastvu i Matuljima. Središnji otok bi trebalo urediti na način da se u centar postavi predmet, skulptura ili nešto slično kako bi troškovi održavanja samog raskrižja tokom godine bili minimalni, kazao je Buzarinov.
Kazao je kako bi semafori na Diračju, iznad riječke zaobilaznice, trebali u jutarnjim vršnim satima, između 7 i 8 sati, iz smjera Martinkovca prema Zametu treblai podešeni na maksimalno trajanje intervala za prolazak vozila kako bi se spriječile gužve, a da se isto napravi između 15.30 i 17 sati za vozila koja stižu iz suprotnog smjera.
– Cijelo ljeto je odvijanje prometa na Martinkovcu (gdje se vrši izgradnja kružnog raskrižja) po tamponskom sloju – makadam, zbog kojeg se cijelo vrijeme diže prašina. Je li bilo tko od investitora ili izvođača tražio uvid u rad jer nije rađeno parcijalno, nije izveden nosivi sloj asfalta, te se zbog toga promet ne može odvijati normalno. Regulaciju prometa vrše neovlaštene osobe. Radilište je u stanju da su slivnici zakrcani do rešetke (poklopac šahte) i upitno je kako će se cijevi čistiti. Razlog za produženje radova, ne može biti obim posla. U trenutku sklapanja dogovora između investitora i izvođača trebalo se definirati obim posla i duljina trajanja, a ne da se radovi svakih par mjeseci produljuju za još 2 do 3 mjeseca, zaključio je Sveto Kovačević.
