Demografsko pustošenje grada na Rječini: Rađa se sve manje djece i Rijeka ubrzano odumire
Rijeka postaje sve pustiji grad / Ilustracija: Arhiva Torpedo media
Nastavak ovakvih trendova oslikava prilično crnu sliku grada, osobito u kombinaciji s rastućim turističkim prihodima čija su posljedica porast cijena nekretnina i troškova života, što opet uzrokuje novo iseljavanje. Stoga je opravdano pitanje – hoće li do 2025. godine Rijeka imati manje od 100 tisuća ljudi?
Rijeka – Početkom devedesetih, Rijeka je imala 168 tisuća stanovnika. Deset godina kasnije, brojka se smanjila za više od 20 tisuća, a službeni popis 2011. godine zabilježio je ukupno 128 tisuća stanovnika. U međuvremenu, prema službenim istraživanjima, do 2015. godine grad je izgubio još oko 7,5 tisuća stanovnika, pa je u 2016. godinu ušao sa nešto više od 121 tisućom stanovnika.
Drugim riječima, u razdoblju od 25 godina broj stanovnika Grada Rijeke smanjio se za više od četvrtine, a u prosjeku je svake godine grad na Rječini gubio po 2.000 ljudi! Na to utječu dva negativna trenda – kako su pokazala istraživanja demografa, velik broj stanovnika Rijeke iselio se u gradove i općine riječkog prstena, najviše u Kastav i Viškovo koje bilježi stvarnu demografsku eksploziju, no nisu rijetki niti građani koji su sreću potražili u inozemstvu.
Drugi negativni trend ipak je alarmantniji, jer radi se o konstantnom smanjenju broja rođene djece. Naime, dok Riječani koji se isele u susjedne jedinice lokalne samouprave i dalje gradu gravitiraju zbog zadovoljenja niza potreba – od zaposlenja do kulture – stoga njihova “statistička odsutnost” manje utječe na gospodarska kretanja, pad nataliteta razlog je za veću zabrinutost.
A brojke su, doista, prilično zabrinjavajuće. Prema službenim podacima, tijekom 2010. godine u Rijeci je rođeno ukupno 1.087 djece. Sedam godina kasnije, taj broj je 16 posto manji! Može se to iščitati iz odgovora gradonačelnika Vojka Obersnela na vijećničko pitanje Ivone Milinović na sredstva utrošena u okviru aktivnosti “Populacijska politika – novčana donacija za novorođenu djecu”, u kojem se navodi da je u 2016. godini pravo na novčanu pomoć ostvarilo je 928 roditelja za 938 djece (u slučaju blizanaca iii trojki), a u 2017. godini pomoć je ostvarilo 896 roditelja za 912 djece.
Sve je manje novorođene djece u Rijeci…
Inače, između 2016. i 2017. godine povećana su izdvajanja za novorođenu djecu iz gradskog proračuna, budući da je u 2016. godini naknada bila 1.500 kuna za svu djecu, dok je u 2017. godini povećana na 2.000 kuna za drugo dijete te 3.000 kuna za treće i svako sljedeće dijete. No, takva demografska mjera ipak nije dala rezultate – lani je broj rođene djece dodatno smanjen, pri čemu je prvorođene djece bilo 517, durgorođene 304, a kao treće ili daljnje dijete rođeno je njih svega 91.
Nastavak ovakvih trendova oslikava prilično crnu sliku budućnosti grada, osobito u kombinaciji s rastućim turističkim prihodima čija su posljedica porast cijena nekretnina i troškova života, što opet uzrokuje novo iseljavanje. Stoga je opravdano pitanje – hoće li do 2025. godine Rijeka imati manje od 100 tisuća ljudi?
