KORONA KRIZA UTJEČE NA STUDENTE: Istraživanje pokazuje da njih 12,7 posto ima neki oblik suicidalnih misli
Nadalje, 18 posto studenata iskazalo je jaku anksioznost, a više od polovice neki stupanj depresivnosti. Čak trećina ispitanih studenata razmišljalo je o tome da potraži psihološku pomoć, ali smo pet posto uistinu ju je i potražilo.
Rijeka – Prema istraživanju koje je provedeno na uzorku od 1.000 studenata, a odnosi se na njihovo ponašanje u COVID-19 krizi, čak 12,7 posto anketiranih studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je neki oblik suicidalnih misli. Nadalje, 18 posto studenata iskazalo je jaku anksioznost, a više od polovice neki stupanj depresivnosti. Čak trećina ispitanih studenata razmišljalo je o tome da potraži psihološku pomoć, ali smo pet posto uistinu ju je i potražilo.
Ove upozoravajuće podatke iznijela je voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. sc. Ivanka Živčić Bećirević u sklopu konferencije ”COVID-19 iz studentske perspektive” koja je održana u online okruženju.
Svijet pogođen globalnim šokom
To je naime bila peta konferencija skupnog naziva ”COVID-19 poruke” – interdisciplinarnog međunarodnog znanstvenog skupa. Organizatori niza konferencija su Sveučilište u Rijeci i Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Istraživanje je pokazalo da su četiri tipa stresa najjači: posljedice izolacije, akademski stresovi, strah od zaraze te obiteljski stresovi. Prilagodba na novu situaciju pojačala je stres studentima.
– Nastavnici mogu i trebaju imati ključnu ulogu u tome da stres kod studenata smanje na najmanju moguću mjeru, poručila je Ivanka Živčić Bećirević.
Konferencija je održana 27. studenog, a uvodnim riječima obratila se rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija.
– Kada smo na inicijativu akademika Rukavine počeli slagati program ovih konferencija, bili smo svjesni da je svijet pogođen globalnim šokom. Vodili smo se idejom: jedan svijet-jedna znanost, a cilj nam je bio razmjena ideja. Znamo da moramo nekako preživjeti ovu pandemiju, a u središtu naše pažnje je znanost! Na ovom smo primjeru pandemije shvatili i koliko je važno veći prostor dati centrima izvrsnosti, kazala je rektorica te nastavila izlaganje kratkim pregledom četiri protekle konferencije.
Ponosni na naše nastavnike i studente
Zahvalila je također članovima Programskog i Organizacijskog odbora te najavila kako će Sveučilište u Rijeci, po završetku svih konferencija izdati brošuru ”COVID-19 poruke”.
Akademik Daniel Rukavina, voditelj Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iskoristio je priliku da Sveučilištu u Rijeci čestita na tome što je, nakon članstva u YUFE savezu, pozvano i u YERUN savez te naglasio kako takva povezivanja smatra izrazito bitnim.
– Nikada se nije dogodilo da smo u takom kratkom roku od 7-8 mjeseci dobili o nečemu tako puno novih podataka, kao sada o COVIDU-19. Mi kao nositelji obrazovanja i znanstvenih aktivnosti snosimo u ovoj pandemiji veliku odgovornost. Smatram da sveučilišni nastavnici moraju uvijek biti i vrhunski znanstvenici, jer za mene je sveučilišna nastava najplemenitiji oblik rada. Na brzoj adaptaciji na novonastalu situaciju, možemo samo biti ponosni kako na naše nastavnike, tako i na studente, zaključio je akademik.
Keynote predavanje održala je ranija ministrica znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Blaženka Divjak, redovita profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Njeno je predavanje bilo o ‘starim problemima i novim rješenjima’. Navela je neka paralele s ranijim krizama u obrazovanja kao što su bili Domovinski rati i Bolonjska deklaracija.
– Ne znamo jesu li predavanja licem u lice uistinu bolja i to je pitanje koje trebamo istražiti. Online nastava može imati i mnoge prednosti, naglasila je prof. Divjak.
