[FOTO/VIDEO] Ivana Buj - Pastrvu u Rječini ugrožavaju invazivne vrste, zagađenje i degradacija staništa

Na nedavno održanom skupu „Jedinstvena bioraznolikost Rječine i kako ju očuvati“ razgovarali smo s profesoricom i ihtiologinjom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivanom Buj koja nam je objasnila što sve ugrožava bioraznolikost u Rječini i oko nje.

U razgovoru s profesoricom Ivanom Buj, imamo zadovoljstvo podijeliti s vama iskustva s nedavnog znanstvenog skupa očuvanja slatkovodnih ekosustava, koji je okupio stručnjake, znanstvenike te predstavnike institucija i inicijativa posvećenih zaštiti prirode, održanog u riječkom hotelu Jadran. Kao profesorica i ihtiologinja s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njen fokus je na istraživanju slatkovodnih riba te zaštiti njihovih staništa, koja su izuzetno ugrožena kako u Hrvatskoj, tako i globalno.

Skup na kojem smo sudjelovali nosio je naziv "Jedinstvena biološka raznolikost Rječine i kako ih očuvati". Cilj tog skupa bio je razmjena znanja o bogatstvu biološke raznolikosti Rječine, identifikacija prijetnji koje ugrožavaju njen opstanak te razmatranje ideja i strategija za njeno očuvanje. U nastavku ovog razgovora, želim s vama podijeliti neke ključne spoznaje i zaključke s tog skupa te raspraviti važnost suradnje i djelovanja u zaštiti slatkovodnih ekosustava poput Rječine.

Koji su zaključci doneseni na ovom skupu?

Joj, zaključaka je jako puno. Dakle, mi smo danas rekli na početku da ovo nije skup na kojim mi moramo sad donijeti neke stroge zaključke, nego je zapravo početak razgovora i prvi korak te razmjene znanje koji bi u konačnici trebao dovesti zbilja do provođenja aktivnosti koji će omogućiti očuvanje Rječine.
Nekakve glavne ideje koje su se danas provodile, evo taj naglasak na zbilja zanimljivoj bioraznolikosti od beskralješnjaka, bjelonogog raka koja je zaštićen na Europskoj razini, to je Natura 2000 ciljna vrsta, do te pastrve koja je dunavska pastrva ali opet skroz posebna u Rječini nije ista kao što su ostale populacije, pa smo spomenuli ostale vrste koje su vezane uz Rječinu, daždevnjake, vodenjake, žabe, neke zmije, pa čak je šišmiše kojima je Rječina važne jer se hrane iznad nje.

Što se prijetnje tiče, ono što je bilo danas istaknuo, to su te glavne prijetnje opstanka bioraznolikosti a to je degradacija staništa. Na mnogo mjesta su provedeni različiti hidrotehnički zahvati tako da je stanište promijenjeno, tako da ono više nije optimalno za nativne vrste. Pregrade koju su spriječile riječni kontinuitet pa recimo pastrva ne može migrirat na optimalna mrijestilišta, pa se ne mrijesti kako bi se trebala, pa joj se smanjuje reproduktivni potencijal. Osim toga pojavile su se nažalost invazivne vrste, pa evo u gornjem toku Rječine smo zabilježili kalifornijsku pastrvu koja je u kompeticiji s dunavskom pastrvom a u akumulaciji Valići čak i dominiraju strane vrste.

Koliko te invazivne vrste ugrožavaju autohtonu dunavsku pastrvu iz Rječine?

Jako. Za dunavsku pastrvu, evo u Rječini ali i na drugim lokalitetima, invazivne vrste predstavljaju veliki problem zato što posebno ove koje su veći generalisti hrane se s više hrane. U toj kompeticiji nadvladavaju i onda dunavska pastrva ima manje potomaka pa se smanjuje gustoća. Problem je još to što invazivne vrste nisu jedina prijetnja, nego kao što sam već spomenula, stanište već prestaje biti optimalno. Onda kada se još tu pojave invazivne vrste, onda na nekim mjestima imamo još i one čišćenje, e to je onda ta nekakva sinergija svih tih prijetnji i stvarno može loše djelovati na populaciju

Kako te invazivne vrste dolaze u Rječinu?

Isključivo ljudskim prijenosom, nisu same došle. Tu se isključivo radilo o prijenosu od strane ljudi. Neću sad ulaziti kada, kako, mi ti ne znamo, međutim prenesene su od strane ljudi.
Kako tu autohtonu pastrvu zaštititi od svih tih invazivnih vrsta koje ugrožavaju njeno mriještenje?
Znači, za osiguranje opstanka dunavske pastrve, ideja je da se djeluje baš na te primijećene probleme. Znači, ne može to sad biti jedna aktivnost i nešto što će kratko trajati nego kroz više aktivnosti kojima bi se djelovalo na sve prijetnje. Što se konkretno i invazivnih vrsta tiče dvije su stvari. Prvo je sprječavanje daljnje unašanja. Znači edukacijom, ali zbilja i poštivanjem zakona koji zabranjuje unos stranih vrsta.

Je li to već zakonom regulirano?

Je. Strane vrste se ne smiju prenositi. Ima iznimaka gdje pojedina ribolovna društva smiju unositi, naprimjer sterilnu kalifornijsku pastrvu. Jako često ispadne da ona nije sterilna pa se raznožava, tako da je zakonom regulirano ali nije da se zakon svugdje poštuje i nije da je savršena regulacija. Tako da tu puno treba raditi i na edukaciji. To je za sprječavanje novih unosa. Što se tiče onih koje su već unesene, tu je puno veći problem jer invazivne vrste baš i jesu invazivne zato što je njihova biologija takva da se jako puno raznožavaju.Kad im odgovaraju uvjeti, tu populacija najednom jako buja. Uglavnom su generalisti, znači, mogu se hraniti svime i jako dobro podnose svakakve uvjeti, manju koncentraciju kisika, jako visoke temperature. Njima baš odgovaraju oni uvjeti koji ne odgovaraju nativnih vrstama.
U tom jednom začaranom krugu njih ukloniti je teško, ali moguće. Tu treba provoditi intenzivan izlov stranih vrsta, jednostavno tako da se njihova populacijska gustoća naruši. Zbilje imamo i pozitivnih primjera u Hrvatskoj se na Političkim jezerima se već nekoliko godina uklanjaju s jako dobrim uspjehom.

Što se tiče ove druge prijetnje koju sam ranije spomenula, znači, tih promjena stanišnih uvjeta i degradacije staništa, danas je bilo jako puno ideja i čak i prioritizacija lokaliteta koji bi trebali prvi ići u neku revitalizaciju ali cilj je uvijek što je moguće više obnoviti stanišne da odgovara prirodnom. Pa sada koliko, ne može se na cijelo rijeci, naravno, jer i u koristimo neke druge svrhe, ali koliko se to može. Obnova virova, obnova obala, obnova riparijske vegetacije, rješavanje tog problema riječnog kontinuiteta. Kako je brana već potrebna, jer naravno, zbog hidroenergije, onda se to može riješiti nekakvim ribljim stazama i nekim drugim rješenjima tako da o tome se danas također dosta razgovaralo.
I taj treći problem, znači to lokalno nečišćenje, također rješavanje kanalizacijskih sustava, pročistači i slično to bi bila rješenja.

Dobro, danas su bili tu i predstavnici i tih institucija poput Hrvatskih voda i HEP-a, koje su ključne institucije za rješavanje problema. Postoji li nekakva volja i želja da se ti problemi riješe ili neka ideja možda?

Svakako. Nismo još toliko konkretizirali ideje da bismo s nekim projektom izišli. Imate pravo zbilja, danas su bili tu i predstavnici Hrvatskih voda, HEPA i Grada Rijeke, što mi je isto baš bilo veliko zadovoljstvo, Javne ustanovi Priroda koja je zadužena za upravljanje prirodnim vrijednostima Primorsko-goranske županije i uloga svih njih u očuvanju Rječine, naravno je jako velika. Moj dojam je da stvarno svi to i vide i prihvaćaju i spremni su surađivati baš za dobrobiti Rječine i živog svijeta, a onda i svih ljudi koji su vezani uz Rječinu.

Tko je organizator ovog skupa?

Dakle, skup je organizirao Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zato što je glavni cilj bio razmjena informacija, međutim, kao u su organizaciji, odnosno u dogovoru smo bili s inicijativama, i za same rijeke i uz Rječinu, Spasimo Ričinu i druge inicijative, su također sudjelovale.

I koji je daljnji korak?

Da, dalje dogovorili smo da ćemo stavit na papir te neke glavne zaključke, do kojih smo sada došli, malo zapisati. Ovo je prvi skup a dogovori da ovo neće biti zadnji, da će se i dalje razgovarati o toj temi. Nekako su dogori da ćemo razmotriti što pojedini partneri, pojedine institucije, tu sad mogu u okviru svog djelokruga i provesti i eventualno nastaviti razgovarati pa da zbilja smislimo onda konkretna rješenja.

Ukoliko ste zainteresirani za problematiku vezanu za Rječinu možete još pogledati:

[FOTO/VIDEO] ŽIVOT POTOKA UZ RJEČINU

[FOTO/VIDEO] RJEČINA - DO DRASTINA BI NEKAD DOPLIVALI I UGORI

[FOTO/VIDEO] BADANJ - NAJUŽI DIO KANJONA RJEČINE

[FOTO/VIDEO] RJEČINA - SVE PLIĆI DUBOKI JARAK

[FOTO/VIDEO] PRIČA O RIJECI ISPOD OREHOVICE

[FOTO/VIDEO] RJEČINA - ZELENI SKLAD RIJEKE

[FOTO/VIDEO] BOGATSTVO LIVADA DOLINE RJEČINE

[FOTI/VIDEO] ISTRAŽIVANJE BJELONOGOG RAKA NA RJEČINI

[FOTO/VIDEO] RJEČINA - MJESTO VALIĆI, PREKINUTA NIT

[FOTO/VIDEO] TAJNE SUHOZIDA UZ KORITO RJEČINE

[FOTO/VIDEO] JESEN NA RJEČINI

[FOTO/VIDEO] ŽIVOT RJEČINE U SUŠNOM PERIODU

[FOTO/VIDEO] MARIN NIŽIĆ (URBANI SEPARE) - RJEČINI NEDOSTAJE GRADSKA PERSPEKTIVA