Alan_Zic_Teklin_-_Izumrla_naselja_i_napustene_gradjevine_otokaKrka-1

[FOTO/VIDEO] Komarda - sklonište od kiše i od poreza

Objavio: Marin Aničić

Komarda, krčki pandan istarskog kažuna imao je dvostruku funkciju. Crtica iz života otočnog švercera ispričana je na izumrlom veljotskom jeziku.

Smrknuto nebo kao ishod izuzetno sparnog dana ipak nije bio dovoljan razlog da se ne uputimo u brda iznad Punta kako bi nam Alan Žic Teklin pokazao što su to komarde. Naravno, bili smo prilično brzi jer je nakon naše posjete jednoj takvoj kamenoj kućici slijedio potop. Komarda je pastirsko sklonište poput nešto poznatijeg istarskog kažuna. Alan nam je ispričao nešto o povijesti te građevine a i o njenoj ulozi koja nije bila samo skrivanje od nevremena.

KOMARDE U FUNKCIJI „ŠVERC-COMMERCE”

Osim za skrivanje pred kišom, komarde su se tu i tamo koristile i za skrivanje pred poreznicima. Svatko tko se bavio švercom, imao je bar jednu u svojem posjedu, kao obveznu zanatsku opremu. Ured tipičnog krčkog švercera bio je kod kuće, rad je bio terenski, s dosta putnih troškova i dnevnica (za bevandu po krčmama), a skladište daleko od ureda. O tome je profesoru Antoniu Iveu kazivao Antonio Udina Burbur oko godine 1880., na izumrlom veljotskom jeziku:

Alan_Zic_Teklin_-_Krk_-_Izumrla_naselja_i_napustene_gradjevine_otoka_Krka-86549 Knjiga Izumrla naselja i napuštene građevine otoka Krka – Alan Žic – Teklin

“Dapu i dikduat jein ju jai gudoit quater jein feinta i venć doi, dapu se jai spusuot. Ma ju nu jai baduot che sai spusuot. Ju jai zait fure de la maja cuosa toće le sare e toće le nuate. La maja mulier me decaja: “Perco zaite fure de la cuosa toće le sare? Voi credassaite che saite cun praima e perco me ajaite levuot per mulier vuastra e me lassaite sangla a cuosa? Voi nu conossaite ple la vuastra mulier, che voi zaite toće le sare fure a spuas. Voi ajaite de nosco calco jultra mulier.” Ju li decaja: “Sapaite, cara la me mulier, ju vis fure de la cuosa toće le sare, perco venaro el traghiat e ju purtura el cuntrabuand.

„Nakon napunjenih osamnaest godina, uživao sam četiri godine do dvadesetdruge, a onda sam se oženio. Ali nisam mario što sam se oženio. Izlazio sam iz svoje kuće svake večeri i svake noći. Moja supruga mi je govorila: “Zašto izlazite svake noći? Mislite da ste (još uvijek samac) kao prije? Zašto ste me onda učinili svojom ženom, a ostavljate me samu u kući? Ne poznajete više svoju suprugu, kad idete svaku večer van šetati. Sigurno imate drugu ženu.“ Ja sam joj odgovorio: „Slušajte, draga moja ženo, ja izlazim svaku večer jer dolazi prijevoz, a ja nosim švercanu robu.

E tu credaj che ju vis toće le sare e nuat per nolia in ustaraja? Ju vis in ustaraja, perco luok me truvassai el patraun del traghiat, che venaro costa sara e me decro: “Tuone, ju jai de la rauba lassuot fure in cola puonta de Pornaib, e fero costa rauba, che ju jai mais in cola camuorda, dik fuos de rauba. Zaite cun che blaite, levute costa rauba, voi sanglo o in cunpanaja de calco trok.” Ju alaura li decaja: “Sapaite, mi patraun, con me blaite voi duor de bieć per costa rauba per levurla? Perco ju nu vis praima, se no se justuom, siansa vedar.” “Zaite, zaite voi purtur; se justurme nojiltri doi.” Ju ghe dumandua siapto fiorain, per levur costa rauba. Cand ju venaja, el desmun, a cuosa, me dumandua la maja mulier: “Andua foite voi tota la nuat?” “Nu credassaite che ju jera a spuas costa nuat, ju jai čapuot siapto fiorain costa nuat!” “Mut ju nu li viad intele vuastre muone coist bieć, che voi decaite che jaite čapuot in cola nuat: cand li vedara in cola cal credara.”

Dapu quater, cink jein, ju jai lassuot cost affuor de nuat; ju stua a cuosa co la maja patrauna, co i me feilgi e feilge: cink feilge e doi feilgi.”

VIDEO

I ti misliš da izlazim svake večeri i svake noći ni zbog čega u krčmu? Idem u krčmu jer se tamo nalazim s gazdom broda koji će doći noćas i reći će mi: „Tuone, ostavio sam neku robu vani, na rtu Prnibe, i bit će to od one robe koju sam stavio u onu komardu, deset svežnjeva robe. Otiđite kako hoćete, donesite tu robu, sam ili u društvu kakvog mladića.“ A ja sam mu odgovorio: „Slušajte, gazda moj, koliko ćete mi dati novca za tu robu, da donesem tu robu? Jer ja tamo ne idem prije, na neviđeno, ako se ne pogodimo (za cijenu)!“ ‘Pođite, pođite, i donesite mi; pogodit ćemo se nas dvoje’. Tražio sam ga sedam florina, da donesem tu robu. Kada sam se vraćao ujutro kući, moja žena me pitala: „Gdje ste bili cijele noći?“ ‘Nemojte misliti da sam besposličario noćas, zaradio sam sedam florina, noćas!’ ‘Sada ne vidim u vašim rukama taj novac koji kažete da ste zaradili tijekom noći: kada ga vidim, onda ću vjerovati!’

Nakon četiri, pet godina, ostavio sam taj noćni posao; ostajao sam u kući sa svojom gazdaricom, s mojim sinovima i kćerima. Pet kćeri i dva sina.“

Alan_Zic_Teklin_-_Izumrla_naselja_i_napustene_gradjevine_otokaKrka Alan Žic Teklin pored komarde

NAJNOVIJE

DRUŠTVENE MREŽE

Lanterna © Torpedo.media Izrada internet stranica @ More idea