Od buke do tišine: 100 godina od talijanske aneksije Rijeke

Panel “Od buke do tišine: 100 godina od talijanske aneksije Rijeke”: razgovor s riječkim povjesničarima, teoretičarima, profesorima

Rijeka - U ponedjeljak, 18. ožujka, u 18 i 30 u Gradskoj knjižnici Rijeka (art-kvart “Benčić”) održat će se panel “Od buke do tišine: 100 godina od talijanske aneksije Rijeke” kojim će se tematizirati 100. obljetnica uključivanja Rijeke unutar granica Italije.

Potpisivanjem Rimskih ugovora između kraljevina SHS i Italije 27. siječnja 1924., Rijeka postaje dijelom Italije. Dana 22. veljače 1924., talijanski kralj izdao je proglas: »Grad Rijeka i okolni teritorij pripadaju Italiji po ugovoru od 27. siječnja 1924.«.

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Aneksiju ili priključenje Rijeke Kraljevini Italiji, pod fašističkom vladavinom Benita Mussolinija, proglasio je s balkona Guvernerove palače riječki guverner, general Gaetano Giardini 16. ožujka 1924. godine, u prisutnosti kralja Vittoria Emanuela III., kojem su tom prigodom, kao potvrda aneksije, simbolično uručeni ključevi grada. Nakon aneksije, područje bivše Slobodne Države Rijeka organizirano je u Kvarnersku ili Riječku provinciju.

Na panelu će sudjelovati riječki povjesničari, istraživači, profesori, javni djelatnici (...) Ivan Jeličić, Aljoša Pužar, Julija Lozzi Barković, Ervin Dubrović, Elvio Baccarini, Melita Sciucca, Marko Medved, a razgovarat će se o tome kako se nakon sto godina odnosimo prema tom događanju i s tim povezanim procesima, čini li to dio identiteta suvremene Rijeke, gradimo li taj identitet zrelo, kakvu ulogu danas ima kultura i kulturni sadržaj, koliko je ova tema danas uopće relevantna s obzirom na posve drugačije društvene izazove i kontekst egzistencije.

Ivan Jeličić (moderator)
Dugogodišnji suradnik Odsjeka za povijest i Odsjeka za talijanistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Među ostalim autor stručnih članaka: Fiume italianissima – The Role of World War I and the Post-Imperial Transition in the Creation of an Italian Local National Narrative // Re-interpreting The First World War Cultural Memory: Sites of Memory, Rituals, Symbols and Commemorative Practices”, “I know that that word appeared and that troops and possibly a battalion were actually fighting units which would fight for the realization of that Autonomy”. Fiume Autonomy as a Persisting Imperial Legacy.

Aljoša Pužar
Kulturolog i pisac s interima od kulturalne teorije međustanja, do korejskih studija roda i mladih. Predaje na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i na Sveučilištu umjetnosti u Berlinu. Na Sveučilištu u Rijeci predavao je književnu teoriju i kulturologiju, te bio suosnivač programa kulturalnih studija. Na Sveučilištu u Trstu predavao je studije prevođenja, a na južnokorejskim sveučilištima HUFS i Yonsei kulturnu geografiju, rodne studije i urbanu antropologiju.

Julija Lozzi Barković
Redovita je profesorica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Doktorsku disertaciju „Arhitektura riječke regije u prvoj polovici 20. stoljeća” obranila je 2000. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Njezina knjiga "Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka – usporedba i europsko okruženje" temelji se na sveobuhvatnoj komparativnoj studiji urbanizma i arhitekture dvaju pograničnih gradova koji se između dva svjetska rata razvijaju u okviru različitih država i političkih režima.

Ervin Dubrović
Povjesničar je umjetnosti i kulture, istraživač riječkih i srednjoeuropskih povijesnih tema iz novije povijesti. Bio je dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke, voditelj, autor ili koautor više velikih istraživačkih projekata i izložbi: Riječka luka (2001.) Adamićevo doba, riječki trgovac u doba velikih promjena 1780.-1830. (2006.); Riječki torpedo - prvi na svijetu (2010.). Na temu iseljavanja iz Srednje Europe u Ameriku od kraja 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata priredio je izložbu Merika (2008.), koja je bila priređena i u Muzeju imigracije u New Yorku 2012., s čime je povezana objava tri izdanja: Merika (monografija na hrvatskom i engleskom jeziku, 2008.), Veliki val (zbornik monografija na hrvatskom, 2012.), te From Central Europe to America-iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku (monografija na engleskom 2012.), “Drenig: talijansko-hrvatski kulturni dodiri: 1900.-1950.

Elvio Baccarini
Elvio Baccarini je redoviti profesor etike i filozofije politike na Sveučilištu u Rijeci. Doktorirao je na Sveučilištu u Trstu. Objavio je knjige i znanstvene članke o filozofiji politike Johna Stewarta Milla, o filozofiji politike Johna Rawlsa i njezinom novijem razvoju, o javnom opravdanju zakona i politike, o liberalnom nacionalizmu, o moralnom realizmu, o moralnoj epistemologiji, kao i o bioetici i praktičnoj etici. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci, a trenutno je član Vijeća za GMO u Republici Hrvatskoj, kao i Upravnog odbora European Society for Analtytic Philosophy. Član je uredništava časopisa European Journal of Analytic Philosophy i Etica e Politica / Ethics and Politics.

Melita Sciucca
Profesorica je talijanskog jezika. Predsjednica je Zajednice Talijana Rijeka pri čemu se istaknula u kulturnim projektima vrednovanja istaknutih riječkih književnika iz vremena talijanske upave poput Paola Santarcangelija, Enrica Morovicha i Franca Veglianija čija su djela na izvornom talijanskom i u prijevodu na hrvatski jezik zadnjih godina objavljena. Više projekata ostvaruje u suradnji s udrugama iseljenih Talijana iz Rijeke.

Marko Medved
Doktorirao na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Autor je knjiga Riječka Crkva u razdoblju fašizma: nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji, Filius conventus Fluminensis = Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci. Bio je urednikom Riječkog teološkog časopisa od 2013.-2021. Javno je djelovao u pitanju riječkog identiteta u kontekstu ideologiziranih čitanja povijesti grada i kulture sjećanja. Dobitnik je nagrade Grada Rijeke 2021. za izdavanje kapitalnog djela o povijesti augustinaca u Rijeci kojim se daje doprinos identitetu grada.