Objavio: Portal Lanterna
Zlatno doba riječkih hotela traje od 70.-ih godina 19. stoljeća i traje do početka Prvog svjetskog rata.
Autor: Saša Štimac
Casa Ebraica – hotel „Alla città di Milano“Povoljne ekonomsko-političke prilike pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća te povezivanje željeznicom Rijeke i Ljubljane 25. lipnja 1873. godine, a 23. listopada iste godine i dovršenjem pruge Budimpešta-Zagreb-Rijeka stvoreni su preduvjeti za ubrzan rast riječke privrede. Jačanje gospodarstva stvorilo je i veću potražnju za smještajnim kapacitetima. Prvi veliki hoteli izgrađeni u Rijeci bili su „Europa“ i „Hotel de la Ville“. No prije njih u gradu je postojalo nekoliko manjih, do danas zaboravljenih hotela.
Casa Ebraica – hotel „Alla città di Milano“
Nasuprot gradske katedrale nalazio se hotel „San Vito“, koji je dugo vremena nosio i naziv „Albergo popolare“. Radio je sve do pred Drugi svjetski rat, mijenjajući pritom vlasnike. Zapravo, česte promjene vlasnika tipične su za riječke hotele tog vremena.
Drugi, davno zaboravljeni hotel nalazio se, prema pretpostavkama, iza „Dva lava“. Posljednji vlasnici hotela „Alla città di Fiume“ u spisima se spominju potkraj 19. stoljeća.
Uz nekadašnju kavanu „Sport“ u zgradi poznatoj kao „Židovska kuća“ ili „Casa Ebraica“ nalazio se hotel „Alla città di Milano“ koji je radio još početkom Prvog svjetskog rata. U tim ranim godinama spominje se i hotel „K pošti“ koji se nalazio na mjestu današnje Sveučilišne knjižnice.
Jedan od najbogatijih Riječana s kraja 19. stoljeća bi je Josip Gorup. On je u gradu izgradio niz velikih zgrada, a prva je bila zdanje hotela „Europa“ koji je je dovršen 1874. godine. Projektirao ga je ugledni tršćanski arhitekt Giuseppe Bruni. Na tom se mjestu do tada nalazio istoimeni hotel na dva kata, mnogo skromnijih dimenzija. Još ranije, na istoj lokaciji supružnici Adam i Catterina Ricotti otvorili su 1845. godine hotel „Re d’Ungheria“. Danas se u toj zgradi nalaze županijski uredi na rivi.
Hotel „Lloyd“ (zgrada u kojoj se nalaze „Brasserie As“, „Pommery“) otvoren je vjerojatno 1882. godine. Vlasnici hotela u to doba bili su odvjetnici braća Andrija i Dragomir Bakarčić. Uz više promjena vlasnika, hotel je nastavio poslovati i nakon Prvog svjetskog rata.
Na mjestu zgrade koju većina pamti kao „Croatia Line“ – današnji “Euroherc” u zadnjem desteljeću 19. stoljeća ušli biste u hotel „Quarnero“ čiji je rani naziv (nije sto posto sigurno) bio „Albergo alla Rotonda“. Ta je zgrada srušena 1947. godine.
Između obale i Korza u palači Zmaić na prvom katu je između dva rata bio smješten hotel „Adria“.
Nešto dalje prema željezničkoj stanici u zgradi koju danas znamo kao „Dom sindikata Franjo Belulović“ nekad se nalazio hotel „Deák“, smješten u istoimenoj ulici (Via Deák – današnja Krešimirova) . Ovaj pomalo neobičan naziv dobio je prema Ferentzu Deáku, mađarskom političaru kojeg su Riječani smatrali zaslužnim za političku osnovu ekonomskog razvoja grada. Andrea Bukounig izgradio je 1877, novi objekt na tom mjestu koji je kasnije, mijenjajući vlasnike i imena, rastao nadogradnjama u više navrata. Iza 1918. naziv je promijenjen u „Excelsior“.
Najraskošniji hotel u tom nizu bio je „Hotel de la Ville“. Projektirao ga je Ivan Bakarčić, a izgrađen je 1874. godine. Vlasnik hotela bio je Albert G. Scheider. U prizemlju se nalazio veliki restoran s pivnicom. Ipak, i nakon toliko vremena ostala je jedna poveznica. S istom – prehrambenom namjenom tu se danas nalazi restoran “Index”.
Pokraj „Hotela de la Ville“ sagrađen je 1894. godine mali hotel „Hungaria“, prvotno sa tri kata, a godinu kasnije dograđena su još dva kata i mansarda.
Isti ugledni arhitekt Emilio Ambrosini u secesijskom stilu projektira Hotel „Royal“ (1906., danas zgrada sjedišta županije u Adamićevoj ulici) te hotel „Bristol“ po narudžbi Đure Ružića (1909.) odmah do „Hungarie“.
Na Brajdi je nasuprot „Hotelu de la Ville“ sagrađena zgrada na pet etaža u kojoj je od 1909. pa do tridesetih godina smješten hotel „Imperial“. Kasnije je zgrada dobila stambenu funkciju.
1876. godine otvorena je gostiona „Bonavia“. Na tom je mjestu 1885. sagrađena stambena zgrada na tri kata, a prilikom povećanja prozora u prizemlju 1906. vjerojatno je došlo je do prenamjene u hotel. Nakon prvoga – Ignacia Bonetića, hotel je još nekoliko puta mijenjao vlasnike.
Otprilke u isto vrijeme spominju se „Hotel pansion“ (1908.-1910.) i Hotel Fiume (1912.) na Kantridi.
„Hotel Emigranata“ (prva zgrada od svjetionika na Mlaci prema zapadu) u današnjoj ulici Milutina Barača projektirana je 1904. godine. To je bio najveći i po mnogima najružniji hotel u Rijeci. Sa čak 500 kreveta njegova je funkcija bila smještaj emigranata iz istočne Europe koji su iz Rijeke brodom putovali za New York. Prekooceanski brodovi pristajali su uz sam hotel.
S druge strane Rječine, Hinko Bačić, pokretač niza poduhvata na lijevoj obali rijeke, započeo je 1885. godine gradnju hotela „Kontinental“. Od 17. svibnja 1888. „Kontinental“, točnije – njegova kavana postaje središte društvenog života Sušaka. „Kontinental“ je danas najstariji riječki hotel.
U njegovoj blizini 1900. godine otvoren je hotel Sušak (bivše kino „Jadran“). Imao je 25 soba, no njegova je prednost bila velika dvorana u kojoj su se održavale predstave, plesovi i izložbe, čak i poslije Prvog svjetskog rata. Prvi vlasnik hotela bio je Petar Marač.
U vodiču „Guida di Fiume“ iz 1900. godine spominje se i „Hotel Čitaonica“ na Trsatu čije je vlasnik bio Venceslao Mayer. To je očito bilo kratka vijeka, a zgrada je postala centar društvenog života Trsata i dom mnogim društvima i udrugama.
Do prvog svjetskog rata na Pećinama su sagrađena još dva hotela. U 1910. godini otvoren je hotel „Sanatorij“ orijentiran zdravstvenom turizmu i prvi te vrste u Hrvatskoj. Izmeđi dva rata postaje „Park hotel“. U blizi je otvoren i mali „Hotel-Pensionat Klotilda“.
Kupališni konzorcij „Jadran“ osnovala su 1911. godine četvorica poduzetnih Sušačana: Ante Bačić, Božo Kolacio,Vinko Širola i Franjo Tomašić. Sagradili su morsko kupalište sa hotelom i restauracijom. Hotel „Jadran“ svečano je otvoren 28. lipnja 1914.
U rijeci je 1914. godine poslovalo 20 hotela (u Zagrebu 3)!!!
Lanterna © Torpedo.media Izrada internet stranica @ More idea
