Iva Rinčić: Zahtijevamo promjenu županijske obrazovne politike s ciljem boljih rezultata na maturi

Foto: arhiva

Iva Rinčić ponovno se osvrnula na prosječne rezultate primorsko-goranskih maturanata.

Rijeka – Nakon što su prošloga tjedna Iva Rinčić, nezavisna vijećnica Županijske skupštine PGŽ i Gradskog vijeća Grada Rijeke, Boris Popović, nezavisni vijećnik Županijske skupštine PGŽ i Maša Magzan, nezavisna vijećnica Gradskog vijeća Grada Rijeke na konferenciji za medije iznijeli podatke o prosječnim rezultatima primorsko-goranskih maturanata na državnoj maturi, na navedene se informacije osvrnula pročelnica Edita Stilin kazavši kako „u Republici Hrvatskoj ne postoji rangiranje škola prema rezultatima mature niti rangiranje programa, što je na upit pročelnice potvrdio i Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje koji provodi državnu maturu“.

Osim toga pročelnica je navela da „Sva rangiranja koja se pojavljuju u medijima izradila je novinarka dnevnih novina koristeći podatke iz aplikacije e-rudnik prema nepoznatim kriterijima“, i potom prezentirala prošlogodišnje rezultate državne mature u PGŽ prema kojima je 99,6 posto učenika gimnazije i 79,7 posto strukovnih škola, koji pritom istoj nisu obvezni pristupiti, položilo maturu.

Iva Rinčić se ponovno osvrnula na gore navedenu izjavu, a njezin osvrt donosimo u cijelosti.

Drago mi je što je tema naše konferencije za novinare o rezultatima mature za 2021. – 2022. godinu potaknula i resornu županijsku pročelnicu na uključivanje u raspravu jer možda tako dođemo do kvalitetnog rješenja.

Naime, hvaliti se visokom prolaznošću maturanata pravi je dokaz nerazumijevanja ovog problema. Zbog čega bi maturanti, njihovi roditelji pa i svi građani PGŽ-a bili zadovoljni pukom prolaznošću ili prosječnošću? Znamo da zaslužuju više od prosjeka, a sigurni smo i da zaslužuju bolje rezultate. Kao što uporno ističemo napore nastavnika i učenika, ali ukazujemo na loše upravljanje sustavom.

Stoga je preusmjeravanje naše kritike na rad nastavnika tendenciozno i bez dobrih namjera, a sve s ciljem stvaranja razdora i usmjeravanja pažnje u krivom pravcu. Dakle, ne postoji službena rang lista, ali postoje, službeni podaci: maturanti gimnazijalci iz PGŽ-a svojim su prosječnim uspjehom u obaveznim predmetima (hrvatski jezik, matematika, engleski jezik) zauzeli 13. mjesto na popisu 21 županije. Izvor je Školski e-Rudnik (Vol. 3), dakle službeni javni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prema tim podacima, prosjek obaveznih predmeta A razine PGŽ gimnazijalaca u obaveznim je predmetima na ljetnom ispitnom roku je bio 3,80, dok je hrvatski prosjek 3,87.

Drugi rastu brže i bolje

Prema prvim dostupnim podacima o maturi od prije devet godina (školska godina 2012. - 2013.), prosjek obaveznih predmeta A razine za PGŽ gimnazijalce bio je 3,31, hrvatski je prosjek bio 3,35, a naša je Županija bila na 11. mjestu. U tih 9 godina PGŽ raste po rezultatima, ali drugi rastu brže i bolje!
Naravno da ima dobrih škola, sjajnih nastavnika i izvrsnih maturanata, no činjenica je da cjelokupni sustav srednjoškolskog obrazovanja u našoj Županiji sve više zaostaje za ostatkom Hrvatske. I to je ono što nas brine i zašto želimo o tome raspravljati.

Odgovornost za sadašnje stanje je na izvršnoj vlasti i njezinim ljudima. Umjesto rješavanja problema, negiranje rezultata pokazuje duboko nerazumijevanje i neodgovornost prema sadašnjim, ali i budućim generacijama PGŽ maturanata. Sve su to razlozi zbog kojih smo istupili kao nezavisni vijećnici nezadovoljni načinom upravljanja i vođenja, te posljedično rezultatima mature u PGŽ-u.

Zahtijevamo promjenu županijske obrazovne politike
Postojeći model vođenja županijske obrazovne politike dugoročno smatramo neodrživim i smatramo ga jednim od najvećih krimena ove vlasti - ne teži izvrsnosti, zadovoljava se prolaznošću, negira činjenice i ne prepoznaje važnost ulaganja u programe i ljude.

Stoga zahtijevamo:
● promjenu županijske obrazovne politike sa svrhom podizanja uspješnosti i to ulaganjem u programe i ljude (učenici, nastavnici);
● reformu upravljanja (školski su odbori ključna razina upravljanja radom škola, no u pravilu se sastoje od politički postavljenih i nemotiviranih ljudi);
● transparentno i redovito godišnje izvješćivanje o općem uspjehu i uspjehu na maturi za srednje škole, te upisu na fakultetu (ali i za osnovne škole u kojima je PGŽ osnivač, tim više jer ove godine sve škole kreću s „malom maturom“)
● izradu akcijskog plana s ciljem da PGŽ maturanti do 2025. ponovno budu u 5 najboljih u Republici Hrvatskoj.

Follow @torpedo_media