Ivana Kekin: Pitanje slanja vojnika u NSAT misiju odvraćanje je pažnje s problema neravnopravnosti i nasilja

Niti ona, niti Klub zastupnika Možemo ne podržavaju tu odluku.

Rijeka – Ivana Kekin, predsjednička kandidatkinja stranke Možemo održala je danas na riječkom Korzu konferenciju za medije u kojoj se osvrnula na slanje hrvatskih vojnika u NSATU misiju u Njemačku. Niti ona, niti Klub zastupnika Možemo ne podržavaju tu odluku.

Kekin je kazala kako je premijer Plenković mjesec dana obmanjivao javnost tvrdnjama kako Hrvatska u navedenoj misiji može sudjelovati jedino vojskom za što je Vladi potrebna dvotrećinska većina u Saboru ili pak suglasnost predsjednika. Međutim, Hrvatska može sudjelovati i s civilnim službenicima govori Kekin.

Tvrdnje o nelojalnosti NATO-u te i sklonosti Putinovom režimu koje Plenković iznosi kao argument za slanje vojnika u NSAT misiju Kekin smatra potpuno lažnima. Prema njezinom mišljenju radi se o Plenkovićevoj kampanji za predsjedničke izbore, a sukob koji društvo dijeli na pola tomu upravo pogoduje.

Osim toga, Kekin smatra kako je pitanje slanja vojnika u NSATO misiju ujedno alat kojim se skreće pozornost javnosti s drugih problema u državi, kao što su neravnopravnost i nasilje, osobito prema ženama te kako jedna pristojna država sebi to ne bi smjela dozvoliti.

„Žene se s pravom danas pitaju zašto ih ova država ne štiti kad bi upravo to trebala biti njena uloga. Da bi država učinkovito štitila žene potrebna je sveobuhvatna strategija koja kombinira zakonodavne, preventivne, obrazovne i podržavajuće mjere. Trenutno u vrhu hrvatske politike imamo one koji bi nas vraćali u prošlost umjesto vodili u budućnost“, kazale su Kekin i županijska vijećnica PGŽ-a Morena Lekan.

„Mi moramo implementirati u našem zakonodavstvu međunarodne propise kao što je Istanbulska konvencija te dugoočekivana Direktiva EU o suzbijanju nasilja nad ženama i o obiteljskom nasilju. Moramo jasno propisati kako se prikupljaju podaci o rodno uvjetovanom nasilju kako bismo mogli, kroz međusektorsku suradnju, djelovati preventivno kod femicida. Jer femicid se u mnogobrojnim slučajevima mogao i može spriječiti, kada bi svi sudionici u sustavu bili educirani i osviješteni o važnosti praćenja situacije i djelovanja od prvih znakova obiteljskog i partnerskog nasilja, posebice o prepoznavanju prisilne kontrole partnera“, rekla je Morena Lekan.

Također, po pitanju zaštite žena žrtava nasilja moramo zakonodavni okvir proučavati u cjelini, ne odvajajući u potpunosti sferu kaznenog prava i sferu obiteljskog prava pošto je to usko povezano: „Ovaj postojeći sustav, osim što sekundarno viktimizira i retraumatizira žrtve nasilja kroz kazneni postupak nepotrebno ponavljajućim davanjem njihova iskaza, to čini i kroz druge popratne postupke kao one za razvod i skrbništvo u kojima u roditeljskim pravima izjednačava majku žrtvu nasilja i oca nasilnika. Upravo o tome progovara i Istanbulska konvencija, međutim, ona se u praksi sudova, ali i u postupanju Zavoda za socijalni rad u većini slučajeva ignorira“, istaknula je.

Osim toga, država mora osigurati dostupnost usluga psihološke podrške žrtvama i dostupnost skloništa. Žrtvama trebaju biti dostupne i besplatne socijalne, zdravstvene i pravne usluge bez diskriminacije i stigmatizacije.

„Država između ostalog služi tome da štiti svoje građanke, a to trenutno ne radi, čak niti u području prevencije, jer ne postoji sustavni građanski odgoj na kojem bi djeca učila o neravnopravnosti, nenasilnoj komunikaciji, prevenciji nasilja. To ne radimo ni na području edukacije ljudi u sustavu – socijalnih radnika, policije i sudova, pa sada kada na primjer žena prijavi muža za nasilje dobije istu kaznu kao i nasilnik. Imamo i primjer osuđenog silovatelja koji siluje pacijenticu, a zatim nesmetano nastavi raditi. To su samo neki primjeri iz naše države unazad samo mjesec dana koje država ne bi smjela dozvoliti. Mi o tome moramo prije svega glasnije govoriti, moramo početi vraćati vjeru u institucije, jer trenutna poruka institucija ženama jest da nasilje ne prijavljuju“, naglasila je Kekin.

„Institucija predsjednice Republike ima vidljivost, snagu i alate da upozorava da se zakoni ne provode, da su oni koji se donose nedostatni ili da se uopće ne donose. U Hrvatskoj nemamo novi zakon o pravu žene da slobodno odlučuje o rađanju djece kojeg je naredio Ustavni sud. Ovo je treći mandat HDZ-a koji taj naputak Ustavnog suda ignorira. Važno je zato znati da u vrhu hrvatske politike imamo one koji bi nas vraćali u prošlost umjesto vodili u budućnost; one koji bi deratificirali Instanbulsku konvenciju, koji bi da se nasilje rješava u „četiri zida“, koji bi ženama govorili kako da se oblači i što da radi sa svojim tijelom. Uloga predsjednice nije fikus uloga, možemo imati nekog tko se bori za napredak društva, a ravnopravnost žena znači napredak za sve, za društvo u cjelini“, rekla je Kekin.

Follow @torpedo_media