Nedo Pinezić o svojoj kandidaturi za župana: Pokrenut ću razvoj ove regije s ljudima koji žele najbolje svom kraju, imaju znanja, ideja i energije

Pokrenimo razvoj ove regije s ljudima koji žele najbolje svom kraju, imaju znanja, ideja i energije. Županija će širom otvorit vrata takvim ljudima, stručnost i znanje bit će jedini kriterij, a ne stranačka pripadnost, uostalom Unija Kvarnera je i do sada pokazala potpunu otvorenost za suradnju prema svim ljudima koji vole svoj kraj, bez obzira na stranačku pripadnost, poručuje Pinezić.

Rijeka - Nedo Pinezić, kandidat je za župana i nositelj liste Unije Kvarnera, Akcije mladih, Hrvatske stranke umirovljenika, Centra, Fokusa, Alternative i Nezavisne liste Ive Rinčić, zajedničke kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke. Pinezić je istaknuti poduzetnik i dosadašnji županijski vijećnik u Skupštini Primorsko-goranske županije poznat kao stručnjak u području turizma, osobito kroz angažman na poticanju i razvoju obiteljskog smještaja i održivog turizma. Njegovi su zamjenici također dugogodišnji aktivni članovi predstavničkog tijela županijske vlasti. Mario Alempijević iz Akcije Mladih dolazi iz sektora pomorskog gospodarstva, a Marko Boras Mandić osam godina je bio zamjenik župana, prije toga član Županijske skupštine kojom je u zadnjem mandatu i predsjedavao. Obojica su, kao i Pinezić, snažni zagovornici politika koje u fokusu imaju programe i projekte za bolju kvalitetu života stanovništvu u svim dijelovima županije umjesto pogodovanju interesima političkih stranaka i krupnom kapitalu. Na njihovoj listi za Županijsku skupštini nema „profesionalnih“ političara već ljudi koji su svojim radom u lokalnim i županijskim tijelima, aktivnim doprinosom zajednici u sredinama iz kojih dolaze, dokazali da znaju i žele raditi za dobrobit svog kraja.

Zašto ste kao svoj slogan za izbornu utrku odabrali “’Nedo Pinezić župan iz naroda”?

- Zato jer to određuje cijeli moj životni i profesionalni put, dolazim iz male sredine s otoka Krka, nisam profesionalni političar i politika me ničim nije zadužila, ali je odgovorna za stagnaciju i usporeni rast u svim područjima, za iseljavanje mladih i depopulaciju, na izostanak vizije i inicijativa za opće dobro. To me je i motiviralo da se kandidiram jer sam uvjeren da imamo sve preduvjete za rast, a uz mene je odličan tim ljudi koji su dokazali da imaju i znanja i energije i novih ideja za ostvarenje našim programskih ciljeva. Visoko smo podigli ljestvicu, jer želimo da ovaj naš kraj i naši ljudi, standardom života dostignu razvijene europske regije, koristeći njihova iskustva i prakse. Da bi to postigli sve poluge regionalne vlasti moraju bit usmjerene boljoj kvaliteti života u svakom dijelu Županije, županijska administracija mora postati efikasniji servis i otvorena, a ne distancirana od građana i poduzetnika te bit snažna potpora općinama i gradovima u ostvarenju njihovih programskih i projektnih inicijativa. Mi smo u kampanju ušli s jasnim ciljem, želimo županiju koja je bliska običnim građanima, okrenuta konkretnim rješenjima i lokalnim potrebama i neovisna o stranačkim politikama.

Javnost vas najviše prepoznaje kroz angažman u sektoru turizma a naročito zaštite prava malih iznajmljivača.

To je moje područje rada kao konzultanta i trenera na projektima održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici. Imao sam sreću posljednjih 10 godina raditi kao stručni suradnik UN-a, EU-a, na području Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije gdje sam stekao ogromno iskustvo i pomogao u implementaciji mnogih dobrih projekata kao što su „Feel & Taste“, „Explore The Wondernature“, „Kvarner family“, „Kvarner Food & Gourmet“, „Mala barka“, „Arca Adriatica“, „EDGE“, „SEDRA 2“ i na desetke drugih. Sve su to projekti koji podižu kvalitetu turističke destinacije, čine je prepoznatljivom, povezuju ponudu smještaja, ugostitelje, lokalne proizvođače hrane, tradicijske zanate. Bio sam i prvi predsjednik Turističke zajednice otoka Krka, od 1995. do 1999. godine koju sam „postavio na noge“ kao jedinu turističku zajednicu s dogovornim financiranjem 7 turističkih zajednica i 7 jedinica lokalne samouprave .Iako joj se proricao kratak „vijek trajanja“, TZO Krk djeluje i danas i najzaslužnija je za jako brendiranje otoka Krka na turističkom tržištu. Mi na Kvarneru i na našim otocima imamo dugu tradiciju turizma koja je i krenula od domaćinstava kao obiteljskih iznajmljivača i to je oblik turizma koji treba poticati, a ne gušiti zakonskim rješenjima i neopravdanim poreznim nametima. Imamo u potpunosti zapostavljen prostor cijelog Gorskog kotara, a područje je to jakog razvojnog potencijala za kojeg županijska i državna vlast nisu ponudile ili nisu znale osmisliti prave mjere koje će potaknuti Gorane, da ostaju, a ne odlaze iz svog kraja. Važno je i snažnije poticanje male poljoprivrede u domaćinstvima, na OPG-ovima, brendiranje autohtonih prehrambenih proizvoda i uključenje u sustave ponude kroz eko tržnice, kroz ugostiteljske objekte, kroz prodaju na kućnom pragu. To je formula uspješnog međusobnog podupiranja turizma i poljoprivrede. Poznati su takvi uspješni projekti u razvijenim zemljama EU ali i kod nas kroz ciljane EU projekte.

Kako riješiti sve ozbiljniji problem u osiguranju dostupnosti zdravstvenih usluga, a naročito ljeti kada se broj stanovništva višestruko uveća.

-Nužno je modernizirat sustav primarne zdravstvene zaštite kroz domove zdravlja, osigurat za sezonu dovoljno turističkih ambulanti. Županija u rukama ima sve institucionalne poluge jer upravlja Domom zdravlja, Zavodom za hitnu medicinu, ali čini mi se da nismo na vrijeme reagirali kroz stipendije, stambeno zbrinjavanje, boljim uvjetima rada i boljim primanjima, kako bi osigurali dovoljno liječnika i medicinskog kadra upravo za taj najvažniji sustav primarne zaštite, obiteljske medicine i pedijatrije. A problem deficita zdravstvenog kadra nije više problem samo u manjim sredinama, na otocima nego i u gradu Rijeci. To je sigurno tema koja će meni i mojim suradnicima biti u vrhu prioriteta. Smatram da se predugo odgađala gradnja novih kapaciteta upravo u segmentu primarne zdravstvene zaštite. Evo vam slučaj opatijskog Doma zdravlja koji je bio u planovima najmanje deset godina, a tek se sada realizira.

Što kao kandidat za župana i vaša lista manjih regionalno fokusiranih stranaka nudite biračima?

Kandidirao sam se za župana jer iskreno vjerujem da je došlo vrijeme za ljude koji su bliži narodu, običnim građanima i njihovim potrebama, a da su SDP-ova na regionalnoj i HDZ-ova dominacija na nacionalnoj razini „potrošene“ politike. Puno sam među ljudima, čujem to u razgovorima, a nadam se da će im nezadovoljstvo koje iskazuju bit snažan motiv da iziđu na ove izbore. Moja je poruka, ljudi iziđite na birališta 18. svibnja, nemojte propustit još četiri godine jer sada imate priliku za zaokret u regionalnoj politici, a ja taj zaokret obećavam. Pokrenimo razvoj ove regije s ljudima koji žele najbolje svom kraju, imaju znanja, ideja i energije. Županija će širom otvorit vrata takvim ljudima, stručnost i znanje bit će jedini kriterij, a ne stranačka pripadnost, uostalom Unija Kvarnera je i do sada pokazala potpunu otvorenost za suradnju prema svim ljudima koji vole svoj kraj, bez obzira na stranačku pripadnost.

Što su vam glavni programski ciljevi?

Naš kapitalan projekt je izgradnja šetnice, zone rekreacije uz uređenje plaža na potezu od Kantride do Preluka, građani Rijeke moraju konačno dobiti primjeren pristup moru! I na samoj riječkoj Rivi treba više javnih sadržaja a ne da se taj prostor, koji pripada svim građanima Rijeke, koristi kao „parkirališta“ za velike jahte. Nitko ne govori, niti se pokreću inicijative da se veliki prostor bivše Rafinerije Mlaka, temeljito sanira i privede nekoj novoj svrsi na korist građana. Što je s revitalizacijom Preluka i u konačnici građani sami trebaju odlučit koje sadržaje žele na lokalitetu bivše Dječje bolnice na Kantridi. U svemu tome Županija i Grad Rijeka moraju biti aktivni partneri.

Naše smo programske ciljeve saželi kroz 12 „zapovijedi“ za 4 godine mandata, a odnosi se na :
Poboljšanje primarne zdravstvene skrb kroz sustav županijskog Doma zdravlja
 Modernizaciju Zračne luke Rijeka
Besplatni vrtići za svako dijete u županiji i besplatni javni prijevoz za umirovljenike
Izgradnja dva nova doma za umirovljenike, dnevni boravci za ljude treće dobi u svakoj JLS, dostupnost usluge pomoći u domaćinstvu za staračka domaćinstva
Očuvanje tradicijskih vrijednosti, običaja, jezika i kulture zavičaja
Dostupnost komunalnog veza za svakog stalnog stanovnika priobalnih mjesta
Regionalni program učenja novih tehnologija za darovitu djecu i dualni sustav obrazovanja za tražena obrtnička zanimanja
Edukacija i uvođenje zdrave prehrane u vrtićima i školama
Očuvanje tradicionalnog gospodarstva, održivog obiteljskog turizma i ugostiteljstva, malih obrta, OPG-a, proizvodnje zdrave hrane, izgradnja gospodarske zone Miklavje, energetska tranzicija, jačanje konkurentnosti gospodarstva
Povezivanje urbanih središta gradskom željeznicom i brzim brodskim linijama, bolje povezivanje otoka s otokom i otoka s kopnom
Očuvanje vode, zraka, šuma, bioraznolikosti, prilagođavanje razvojnih planova klimatskim promjenama
Transparentnost proračuna po najvišim EU standardima, javni prikaz svakog utrošenog eura

U kampanji jako potencirat problem Zračne luke Rijeka?
To nije problem već sramota, u prvom redu Županije koja je, slično kao i kod drugih zračnih luka kao što su Zadar, Pula, Dubrovnik, morala bit nositelj inicijative revitalizacije tog važnog prometnog resursa, zajedno s jedinicama lokalne samouprave. Zračne luke Rijeka je prije 50 godina imala direktne letove za New York, a danas nema niti autobusnu vezu do Rijeke. Danas je ona upravljački, prostorno i i prometno devastirana, bez jasne vizije suvlasnika među kojima su uz državu i Grad Rijeka i PGŽ, za njenom modernizacijom i jačanjem avio linija a time i prometa. U proteklim godinama jedini pozitivni pomaci dogodili su se dok je bivši, a vjerujem i moj budući zamjenik Marko Boras Mandić uporno gurao, povezivao i tražio modele za dolazak avio prijevoznika pa su kroz godine promet i prihodi bilježili pozitive trendove. Nakon njegovog odlaska iz izvršne vlasti sve se počelo urušavat. Siguran sam da i naši građani, turistički sektor i gospodarstvo itekako imaju interes za dobru zračnu poveznicu ove regije s Europom i svijetom. Oni koji tvrde drugačije samo traže alibi za nerad i nečinjenje. Prestigle su nas apsolutno sve turističke destinacije s modernizacijom svojih aerodroma, od Zadra i Splita da Dubrovnika i Pule. Izrazito je zabrinjavajuće da SDP vrlo otvoreno u ovoj kampanji zagovara pretvaranje putničke Zračne luke Rijeka u cargo aerodrom, zamjenu putnika teretom! Umjesto da imamo dostupnost destinacije za naše građane i turiste plan SDP-a je da turiste zamijene niskokvalificiranom radnom snagom s Dalekog istoka koja bi radila na pretovaru tereta na aerodromu i u skladištima roba na Krku. Cestovna infrastruktura otoka Krka jedva podnosi opterećenost osobnim automobilima i autobusima, možemo zamisliti što bi tek bilo ako bi tome dodali stotine kamiona i šlepera dnevno koji bi razvozili taj teret sa zračne luke! Doista suludo! Žestoko ćemo se protiviti tom konceptu, borit ćemo se da Rijeka i županija, njezini građani i gosti imaju modernu zračnu luku, to će nam biti nulta točka za razgovor o bilo kojoj suradnji s drugim političkim opcijama. Ako dobijemo povjerenje birača moj tim i ja kao župan i čelni čovjek kvarnerskog turizma, vratit ćemo vođenje politike u korist naših ljudi i na korist lokalne zajednice.

Kada ste već spomenuli prometnu zagušenost na Krku, kakva rješenja vidite?
-Imamo more kao alternativu, dok se ne dogode ti davno obećani i željeni veliki infrastrukturni zahvati kao što je drugi most. U sezoni treba uvesti trajektne linije i povezati južni dio otoka Krka s Crikvenicom, Senjom koji će dovršetkom projekta Žuta lokva postat brza poveznica u sustav mreže autocesta. Isto treba napraviti i na liniji Šilo – Crikvenica gdje ljeti treba ploviti trajekt čime bi se rasteretilo Krčki most i uska grla u Omišlju i Šmriki od prometa s područja općina Vrbnik i Dobrinj. Također rasterećenju cestovnih gužvi preko Krčkog mosta doprinijela bi trajektna linija iz područja luke Rijeka do Porozine, osobito za dostavna vozila koja kreću iz Rijeke i gospodarske zone Kukuljanovo na Cres. Apsurdno je da poseban trajekt za opasne terete kreće iz Rijeke do Valbiske prazan, a sva ta teretna vozila idu cestom do Valbiske da bi se u Valbiski ukrcala na taj isti trajekt i prevezla u Merag. Prazna se vraćaju redovnom linijom Merag – Valbiska a trajekt se također prazan vraća u Rijeku. Takvih nelogičnosti u prometu zbog kojih se dodatno opterećuju otočne ceste ima još. Jedna od apsurdnih situacija je i neizdvajanje prometa za Crikvenicu na čvorištu Šmrika od križanja kojim prometuju vozila s Krka i na Krk. Tu se stvaraju nepotrebni zastoji. Sigurno će i obilaznica Liburnije od Tunela Učka preko Lovrana pomoći da se dio prometa za Cres izdvoji preko linije Brestova – Porozina. Moramo naprosto imati koordinirane infrastrukturne projekte ali i brža rješenja kao što je daleko bolja povezanost Krka, kao i drugih kvarnerskih otoka autobusnim vezama, pa lokalno stanovništvo neće toliko ovisiti o vlastitim automobilima i manje će opterećivati prometnice. Preko novog Krčkog mosta prijeći će i željeznica. Ta pruga se mora doticati Zračne luke „Rijeka“ i nastaviti do čvorišta Krk – Valbiska. Time bi se s prometnice „maknulo“ dnevno i do 7.000 vozila. Inače smatram da je javni prijevoz najlošija karika javnog servisa u Primorsko – goranskoj županiji i to je problem koji zajedno moraju rješavat lokalna i regionalna samouprava.

U kampanji se čuje dosta kritika zbog županijskih ulaganja u Platak.

Ne slažem se i smatram da je dobro što se Platak infrastrukturno i sadržajno transformira u cjelogodišnju destinaciju za izletnike, rekreativce, sportaše: Za stanovnike svih dijelova županije jedinstven je to prostor koji ima svoju tradiciju ali i potencijal za daljnji razvoj. Problematizira se izgradnja nove žičare i broje „skijaški dani“. Zašto bi ta žičara bila samo u funkciji skijaša, a ne i izletnika, biciklista, rekreativaca pa i turista, kako to rade naši susjedi Talijani, Austrijanci. Županija, TZ Kvarnera, općina Čavle kojoj Platak teritorijalno pripada moraju aktivnije brendirati taj prostor, ojačati upravljački i privući nove ulagače u nove sadržaje.

Kako postići ravnomjeran razvoj svih dijelova Županije kada je to prostor velikih različitosti?
Naša županija sa svojim mikroregijama i vrijednim ljudima, nemjerljivo je bogatstvo samo moramo osigurat ljudima uvjete za život, kroz porezne olakšice, dostupnu zdravstvenu i socijalnu skrb, poticanje poduzetništva koji će osigurati radna mjesta lokalnom stanovništvu, a ne da ovisimo o krupnom kapitalu, velikim hotelskim lancima koji uvozi jeftinu radnu snagu, a profit izvoze u svoje matične zemlje. Evo imamo primjer Opatije gdje je jedna grupacija postala vlasnik najvrjednijih nekretnina, bez vidljivih ulaganja u turističke objekte koji su okosnica turizma cijelog opatijskog kraja. Imate i nekontroliranu gradnju apartmanskih betonskih mastodonata koji su opteretili infrastrukturu, mladim obiteljima učinili stanove nedostupnima zbog astronomske cijene za koje se ti apartmanski kvadrati nude na tržištu. Lokalna i županijska vlast nisu učinile ništa da se to spriječi, izdavale su se lokacijske i građevinske dozvole, prostorno-planska politika prepustila se interesu kapitala i građevinskih lobija, umjesto da u fokus svega stavimo interes i potrebe lokalnog stanovništva. Već godinama ponavljam tvrdnju da je dobar turizam samo onaj koji donosi korist lokalnom stanovništvu i da mi sami najbolje možemo upravljat prostorom i čuvati ga za buduće generacije. Krajnje je vrijeme da se zaustavi devastacija prostora na obali, a u funkciju gospodarstva i poduzetništva aktiviraju poslovne zone odavno predviđene u prostornim planovima. Primjerice Miklavja, nevjerojatno je da se taj ogroman prostor velikog potencijala zacrtan u planovima kao radna i industrijska zona prije gotovo 30 godina, s procjenom otvaranja 5000 novih radnih mjesta, do danas nije stavio u funkciju. U isto vrijeme, na drugoj strani Županije u Bakru, svjedočimo velikom razvojnom iskoraku industrijske zone koja je donijela i velike benefite lokalnom stanovništvu kroz radna mjesta i ulaganja u društvenu infrastrukturu. Izgradnjom drugog profila ceste od tunela Učka do spoja na zaobilaznicu i autocestu do Rupe, zona Miklavje postaje još atraktivnija za ulagače, Kao župan, zajedno s lokalnom samoupravom koja će za razliku od dosadašnjim imati i vizije i energije, snažno ću poticati da taj prostor postane razvojni pokretač ne samo Matulja i liburnijskog već i Rijeke.

Kako vidite suradnju Županije s općinama i gradovima, mislite li da su dva okupljanja godišnje s načelnicima i gradonačelnicima dobar model za partnerstvo lokalne i regionalne samouprave?
Svako okupljanje i razgovori su dobrodošli, ali suradnju treba intenzivirat kroz konkretne programe i projekte svake pojedine sredine. Kao župan spreman sam bit prisutan na sjednicama gradskih i općinskih vijeća, a ne samo u svečarskim prigodama. Svaka sredina najbolje poznaje što treba za bolji život njihovih građana, Županija je tu koja im prva treba dati ruku. Jasno je da male i fiskalno slabe općine ne mogu same gradit vrtiće, opremati školske objekte, financirat mrežu javnog cestovnog prijevoza.....Mislim da u županijskom proračunu, racionalnijim trošenjem i preraspodjelom, ima dovoljno novca za projekte ravnomjernog razvoja koji će zadržati ljude u ruralnim sredinama, pa i potaknuti preseljenje mladih obitelji u područja gdje će lakše riješit stambeno pitanje nego u urbanim središtima. Vi danas iz Delnica, Lokava, Fužine možete brže doći do centra Rijeke od onih koji žive u Kastvu, Matuljima. A da bi pokrenuli takav trend život u Gorskom kotaru ili na otocima mora bit lakši i jeftiniji nego što je to danas slučaj.

Promo - Lokalni izbori 2025.

Follow @torpedo_media