PIK, turizam, Kanal Ri, Žičara Učka: Pavela otvorio niz pitanja o trošenju novca PGŽ-a

HNS-ov vijećnik upozorio na cijenu kompleksa PIK-a, izdvajanja za turizam i nautiku, Kanal Ri, Platak i Žičaru Učka te zatražio veći nadzor nad trošenjem javnog novca

RIJEKA – Županijski vijećnik HNS-a Leo Pavela podržao je rebalans proračuna Primorsko-goranske županije, ali je tijekom sjednice Županijske skupštine otvorio niz pitanja o upravljanju javnim novcem, kupnji kompleksa PIK-a, financiranju medija te, kako je istaknuo, nedovoljnom ulaganju u turizam i nautiku.

Pavela je prilikom glasanja o kupnji kompleksa PIK-a u Krešimirovoj ulici vrijedom 3,828 milijuna eura bio suzdržan. Kompleks bi trebao biti prenamijenjen u budući Edukacijsko-umjetnički centar.

Istaknuo je kako podržava rješavanje prostornih problema umjetničkih škola, ali smatra da prije kupnje treba biti poznata ukupna financijska konstrukcija projekta.

„Podržavam rješavanje prostornih problema umjetničkih škola, ali ne možemo kupiti zgradu prije nego što znamo konačnu cijenu cijelog projekta“, poručio je Pavela.

Prema njegovim informacijama, nekretnina se ranije prodavala za približno 2,8 milijuna eura, zbog čega je zatražio objašnjenje zašto je Županija sada spremna izdvojiti oko milijun eura više.

Upozorio je i na stanje nekretnine te činjenicu da je u trenutku pripreme materijala bila opterećena založnim pravima banke. Prema županijskim procjenama, kupnja i rekonstrukcija mogle bi premašiti 20 milijuna eura bez PDV-a, dok je ukupan trošak korištenja kompleksa tijekom 25 godina procijenjen na oko 30,6 milijuna eura.

„Ne želim da Županija dobije novu rupu bez dna. Prije kupnje moramo imati studiju izvedivosti, provjeru konstrukcije i instalacija, konačan troškovnik i zatvorenu financijsku konstrukciju“, rekao je.

Pitanja o Kanalu Ri, Platku i novcu za medije

Pavela je tijekom rasprave zatražio odgovore i o nizu drugih proračunskih stavki.

Pitao je zašto se za Kanal Ri osigurava ukupno 186.830 eura, od čega 146.830 eura za pokriće gubitka, te kako će se spriječiti stvaranje novih gubitaka.

Zatražio je i detalje o 510.500 eura namijenjenih informiranju javnosti, odnosno podatke o tome na koji se način ta sredstva raspoređuju među pojedinim medijima.

Među njegovim pitanjima bilo je i dodatnih 20.000 eura za analizu javnog mnijenja i medijskog dosega manifestacija, gotovo milijun eura namijenjenih upravljanju Platkom, 60.000 eura potpore Rijeka Boat Showu te nova sredstva za projektnu dokumentaciju Žičare Učka.

Pavela je zatražio i podatke o tome na kojim će se tržištima Turistička zajednica Kvarnera promovirati u inozemstvu te zašto PGŽ još nema, kako tvrdi, ozbiljnu strategiju razvoja nautičkog turizma.

Posebno je izdvojio ukidanje 45.500 eura izravne pomoći turističkim poduzetnicima Gorskog kotara.

Protiv gotovo 1,9 milijuna eura za HNK Rijeka

HNS-ov vijećnik ponovio je i protivljenje modelu prema kojem bi HNK Rijeka tijekom tri godine trebao dobiti ukupno oko 1,9 milijuna eura.

„To smatram pretjeranim iznosom kada ga usporedimo sa sredstvima koja dobivaju ostali sportski klubovi i programi u našoj županiji. Podržavam sport i HNK Rijeku, ali raspodjela javnog novca mora biti razmjerna i pravedna“, istaknuo je Pavela.

Za zdravstvo se osigurava približno 15,5 milijuna eura više, među ostalim za medicinsku opremu, specijalizacije liječnika, stimulacije medicinskim sestrama, sanitetska vozila, hitnu medicinu te obnovu domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova.

„To su ulaganja koja građani neposredno osjećaju i zbog kojih sam podržao rebalans. Ne možemo zanemariti zdravstvo i funkcioniranje škola“, kazao je.

„Za turizam i nautiku daje se jako malo“

Istodobno je izrazio nezadovoljstvo izdvajanjem za turizam. Od ukupnog proračuna vrijednog gotovo 421 milijun eura, za program razvoja turizma predviđeno je oko 1,36 milijuna eura, odnosno približno 0,32 posto proračuna.

Pavela smatra da se turizam i nautika ne mogu razvijati isključivo kroz promociju, brošure i manifestacije, već su potrebne konkretne investicije, infrastruktura i jasni razvojni ciljevi.

Kao primjer naveo je susjednu regiju Friuli Venezia Giulia, istaknuvši kako ona znatno više ulaže u turizam i turističku infrastrukturu.

Posebno ga, kako je rekao, zabrinjava situacija u Gorskom kotaru, gdje se istodobno ukida pomoć turističkim poduzetnicima.

„Potrebne su nam strategije, infrastruktura, konkretne investicije i mjerljivi rezultati. Kvarner ima more, otoke, luke i snažnu pomorsku tradiciju, ali još nema ozbiljnu strategiju nautičkog turizma“, poručio je Pavela.

Zatražen nadzor zbog neugodnog mirisa kod ACI marine Ičići

Na aktualnom satu Pavela je upozorio i na kanalizacijski miris koji se, prema njegovim navodima, širi na ulazu u ACI marinu Ičići.

Zatražio je provjeru mogućeg onečišćenja, a od nadležnih je dobio obećanje da će se provesti pojačani nadzor kvalitete mora i zraka na tom području.

„To nije samo pitanje neugodnog mirisa. Riječ je o mogućem komunalnom, ekološkom i turističkom problemu na ulazu u jednu od naših poznatijih marina“, istaknuo je.

Traži deblokiranje na službenim mrežama Županije

Na kraju je Pavela zatražio od izvršne vlasti da provjeri zašto je, kako tvrdi, blokiran na pojedinim službenim društvenim mrežama Županije, posebno Facebooku.

Smatra da javne institucije ne bi trebale onemogućavati komunikaciju s izabranim vijećnicima.

„Mogu biti kritičan i postavljati neugodna pitanja, ali javne institucije ne smiju blokirati demokratski nadzor, argumentiranu kritiku i pravo građana na informacije“, zaključio je Pavela.

Follow @torpedo_media