Predavanje „Međugeneracijska komunikacija“ u sklopu programa Sveučilišta za 3. dob
Autor: Marina Pauletić 24.02.2025

Komunikacija je jedan od temeljnih lingvističkih pojmova.
Rijeka – U srijedu, 26. veljače u 17 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci u učionici 138 dr. sc. Diana Stolac, profesorica emerita održat će predavanje „Međugeneracijska komunikacija“ u sklopu programa Sveučilišta za 3. dob. Sudjelovanje je besplatno i nisu potrebne prijave.
Komunikacija je jedan od temeljnih lingvističkih pojmova. Definira se kao prenošenje poruke od pošiljatelja do primatelja putem komunikacijskoga kanala. Ne možemo o njoj govoriti odvojeno od kulture, društvenih odnosa i medija prenošenja poruka. Niti smijemo smetnuti s uma ni na tren prožimanje verbalne i neverbalne komunikacije.
Već jednostavni jutarnji pozdrav „Dobar dan“ možemo dekodirati prema pošiljatelju, tonu, grimasi i kontekstu u rasponu od lijepe jutarnje želje do sarkastičnoga komentara našega kašnjenja na posao ili buđenja u podne.
Koristimo različite strategije u komunikaciji u raznim situacijama, snalazimo se u poznatim komunikacijskim obrascima, ali su nas nove tehnologije primorale prilagodbi novim oblicima komuniciranja. Nove su se tehnologije u našim životima pojavile kada smo već bili oblikovani, i društveno i jezično. To nas razlikuje od naših mladih sugovornika koji kao da su se rodili s mobitelom u ruci, kojima je izgleda lakše ubaciti engleske riječi u hrvatski tekst ili nanizati emotikone umjesto riječima oblikovati misli. Pa se često pitamo koliko smo uspješni u međugeneracijskoj komunikaciji.
O predavačici
Diana Stolac je rođena u Zagrebu, nakon diplomiranja je radila kao lektorica hrvatskoga jezika u Pragu, a od 1982. godine živi u Rijeci. Radila je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, bila je vanjska suradnica na Sveučilištima u Splitu, Puli i Zadru, a od 2021. godine je u mirovini. Sveučilište u Rijeci joj je dodijelilo počasno zvanje professor emerita te i dalje sudjeluje u nastavi na doktorskom studiju „Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika“.
Područja njezina znanstvenoga zanimanja jesu: povijest hrvatskoga jezika, povijesna i suvremena sintaksa, sociolingvistika, nazivoslovlje, hrvatski jezik u dijaspori i jezični krajolik.
Objavila je deset knjiga (monografija i terminoloških rječnika), deset poglavlja u knjigama, 170 znanstvenih članaka, uredila dvadesetak knjiga, sudjelovala na više od 160 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te vodila ili sudjelovala na desetak znanstvenih projekata u Hrvatskoj i Slovačkoj.Članica je dviju komisija Međunarodnoga slavističkoga komiteta: za sociolingvistiku (sa sjedištem u Poljskoj) i za stilistiku (sa sjedištem u Rusiji) te više uredništava časopisa u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Vezano uz temu „Međugeneracijska komunikacija“ izdvajaju se dvije uredničke/suautorske knjige:
„Generacija interneta“ / „The Internet Generation“, Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci, (suurednica: Anastazija Vlastelić), 2021., 538 str.
„Diaspora Language Contact. The Speech of Croatian Speakers Abroad“, Language Contact and Bilingualism 17, De Gruyter Mouton, Boston/Berlin, 2021., XV + 692 str. (suurednik: Jim Hlavac).
Sveučilište za 3. dob projekt je Sveučilišta u Rijeci koji se provodi uz financijsku potporu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke. Za sve informacije zainteresirani se mogu javiti na 3dob@uniri.hr.