[FOTO] U Opatiji otvoreno savjetovanje o ekonomskoj politici: Plenković govorio o plaćama, cijenama i europskom novcu
Autor: Nikola Cvjetović 04.11.2026
Na otvorenju 34. savjetovanja „Ekonomska politika Hrvatske 2027.” premijer je govorio o gospodarskom rastu, državnim mjerama za zaštitu građana, odnosima s velikim svjetskim silama i novom europskom proračunu.
Opatija - Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Opatiji na otvorenju 34. tradicionalnog savjetovanja „Ekonomska politika Hrvatske 2027.”, na kojem su u središtu rasprave ključni smjerovi hrvatske ekonomske politike u idućoj godini i izazovi promjenjivog globalnog gospodarskog okruženja.
Govoreći o stanju hrvatskog gospodarstva, Plenković je istaknuo da Hrvatska bilježi gospodarski rast već 22 uzastopna kvartala te da je dosegnula rekordnih 1,8 milijuna zaposlenih, uz vrlo nisku stopu nezaposlenosti.
Prema njegovim riječima, takvi rezultati posljedica su odgovora Vlade na brojne krize u proteklim godinama, ponajprije kroz pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne više od devet milijardi eura te korištenje europskih sredstava.
Posebno je izdvojio obnovu nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, u koju je dosad uloženo 5,3 milijarde eura, ocijenivši da su ta ulaganja pridonijela i gospodarskom rastu.
Europa mora ojačati konkurentnost
Premijer se osvrnuo i na međunarodne odnose, istaknuvši kako su za razumijevanje položaja Europe ključni odnosi Europske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Rusijom.
Ocijenio je da transatlantsko partnerstvo više nije kao prije te upozorio na korištenje trgovinske i carinske politike kao sredstva pritiska. Rusku agresiju na Ukrajinu opisao je kao rat protiv Europe, dok je za odnose s Kinom istaknuo da ih obilježava velik trgovinski deficit Europske unije, koji je naveo u iznosu od 370 milijardi eura godišnje.
Takve okolnosti, smatra Plenković, izravno utječu na europsko gospodarstvo, tržište rada i radna mjesta, zbog čega konkurentnost mora postati jedan od glavnih prioriteta Europske unije.
Vlada ne namjerava ukinuti zaštitne mjere za cijene
Odgovarajući na pitanje o ukidanju državnih mjera kojima se ograničavaju cijene, Plenković je poručio da Vlada zasad ne namjerava ukloniti zaštitni mehanizam.
Pojasnio je da je plan bio postupno popuštanje mjera, no da je rat na Bliskom istoku i kretanje cijena nafte na svjetskim tržištima promijenilo okolnosti.
Istaknuo je da bi potpuno povlačenje državnih intervencija u ovom trenutku moglo dovesti do dodatnog poskupljenja te da Vlada nastoji pronaći ravnotežu između zaštite građana i očuvanja gospodarskog rasta.
Govoreći o razvoju Hrvatske, naveo je i da je zemlja u deset godina napredovala sa 61 na 78 posto prosječne razvijenosti Europske unije, mjereno paritetom kupovne moći.
Cilj je prosječna plaća od 1.600 eura
Jedna od ambicija Vlade, istaknuo je premijer, jest da prosječna neto plaća do kraja mandata dosegne 1.600 eura. Usporedio je to s 2016. godinom, kada je prosječna neto plaća iznosila 749 eura, što bi značilo rast veći od 100 posto.
Kao jedan od pokazatelja gospodarskog napretka naveo je i rast kreditnog rejtinga Hrvatske, pripisujući ga jasnim strateškim ciljevima, odgovornom upravljanju javnim financijama i političkoj stabilnosti.
Osvrnuo se i na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, navodeći da je Hrvatska ispunila 404 od ukupno 406 zadanih ciljeva. Objedinjeni zahtjev za isplatu devete i desete rate, dodao je, poslan je u rujnu.
Hrvatska u plusu 22 milijarde eura iz europskog proračuna
Govoreći o pregovorima o novom višegodišnjem europskom proračunu, Plenković je odbacio tvrdnje da će Hrvatskoj nestati europskih sredstava.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je dosad iz europskog proračuna povukla 22 milijarde eura više nego što je u njega uplatila. U novoj financijskoj perspektivi od 2028. do 2034. godine očekuje se da će godišnje uplaćivati oko 1,5 milijardi eura, tri puta više nego 2016. godine.
Unatoč većim uplatama, premijer je istaknuo kako bi Hrvatska, prema aktualnom prijedlogu pregovaračkog okvira, u sljedećem razdoblju trebala ostati u plusu oko sedam milijardi eura. Ukupno bi, prema njegovoj procjeni, u razdoblju od 22 godine Hrvatska mogla ostvariti pozitivnu razliku od 30 do 35 milijardi eura.
Plenković priznao da je bilo i pogrešaka
Na pitanje o odlukama koje su se mogle donijeti drukčije, Plenković je rekao da je vjerojatno bilo pogrešaka, ali je ocijenio da je Vlada u kriznim razdobljima nastojala pokazati snagu države.
Kao primjere naveo je intervencije tijekom pandemije koronavirusa, nakon potresa, u slučaju Agrokora te u brodogradnji. Posebno je istaknuo da je intervencijom u slučaju Agrokora, prema njegovoj ocjeni, izbjegnuta ugroza oko 60 tisuća radnih mjesta bez korištenja sredstava državnog proračuna.
Kao područje u kojem treba učiniti više izdvojio je obrazovanje. Iako su provedene velike materijalne investicije vrijedne 3,5 milijardi eura, od vrtića do fakulteta, smatra da tek treba vidjeti odražavaju li se one na kvalitetu obrazovanja i konkurentnost mladih.
Osvrnuo se i na razdoblje uvođenja eura, ocijenivši da je trebalo dulje zadržati dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Pritom je upozorio na iskorištavanje tog razdoblja za neopravdana poskupljenja, što je nazvao posljedicom pohlepe dijela tržišnih aktera.
