Zračna luka Rijeka reagirala na otvorena pisma Marka Borasa Mandića, Turističkog vijeća i Poslovnog odbora TZ Kvarnera o poslovanju zračne luke

Tema Zračne luke Rijeka u posljednje je vrijeme podignula mnogo prašine.

Rijeka - Zračna luka Rijeka u posljednje je vrijeme bila predmet brojnih rasprava vezanih uz njeno poslovanje i broj putnika. Prvi se oglasio Marko Boras Mandić u otvorenom pismu, uslijedila je konferencija za medije na kojoj su o lošem vođenu zračne luke govorili, ponovno, Marko Boras Mandić i nezavisni vijećnici Iva Rinčić i Boris Popović, a onda se očitovalo i Turističko vijeće te Poslovni odbor Turističke zajednice Kvarnera. U nastavku prenosimo reakciju Zračne luke Rijeka u cijelosti.

Nastavno na javno objavljeno priopćenje TV TZ Kvarnera dana 25.9.2023. vezano uz otvoreno pismo Marka Borasa Mandića (8.9.2023.), predsjednika Unije Kvarnera pod naslovom „Turizam u Primorsko-goranskoj županiji – Izazovi, pitanja i (ne)odluke“ predstavnici Zračne luke Rijeka smatraju nužnim odgovoriti na cjelokupno priopćenje, kao i na pitanja postavljena vezana uz rad Zračne luke Rijeka.

Odgovor Direktora Zračne luke Rijeka d.o.o., Tomislava Palalića, na cjelokupno priopćenje:

1. U odnosu na 2022.g. avio prijevoznici imaju više zrakoplovnih sjedišta prema i od ove regije no manje putnika/turista koji koriste zrakoplov odnosno manje prodanih sjedišta pa izvucite zaključak! Ova regija ne postoji za zrakoplovni turizam i potpuno je neprepoznata na dalekim tržištima, a avio prijevoznici ukidaju postojeće linije dok se vi prepirete s njima ili ih potpuno ignorirate. Konkretno, LOT Polish airlines je ukinuo operacije ove godine, a Air Baltic ukida sljedeće i prema najavama tu nije kraj zbog manjka turističke potražnje.

2. Upravo je Predsjednik TV TZ Kvarnera vama naložio u više navrata da isključivo TZ Kvarnera komunicira sa zrakoplovnim prijevoznicima i dogovara marketinško oglašavanje (o čemu postoji trag), a da Zračna luka Rijeka preuzme ulogu savjetodavno vam pomoći iako odbijate svaku komunikaciju s jednima i drugima. Znači li to da postupate protivno nalozima Predsjednika TV te samo čini se postupate prema interesima pojedinih članova TV koji vam prihvaćaju planove, a zauzvrat čini se indirektno i direktno protažiraju i ostvaruju osobne interese iako predstavljaju samo mali dio smještajnih ili prijevozničkih kapaciteta regije te u principu uvijek privatnih. Čini se da bi nadležna tijela imala o čemu propitivati vaše postupke vezano za raspodjelu javnog novca. Retoričko je pitanje koliko je svaki od članova TV TZ Kvarnera dao novca kroz hotel ili charter tvrtku za projekte poput udruženog oglašavanja, a za čije interese izravno lobira u ovakvim projektima, a koji se financiraju javnim novcem. Zračna luka Rijeka d.o.o. je dala vlastitih preko 7 milijuna eura.

3. Zračna luka Rijeka d.o.o. je osnovana poradi pružanja usluga zrakoplovnim prijevoznicima u segmentima putničkog prometa, teretnog prometa, operacija zrakoplova. Svakako se stavlja na raspolaganje kako bi ova regija razvijala nerazvijene grane prometa kao i multimodalni prijevoz u cjelini umjesto da se povodimo pukim prebrojavanjem dolazaka i noćenja turista koristeći cestovni prijevoz u velikoj mjeri čime u mnogome utječemo na kvalitetu života lokalne zajednice koja ovdje živi 365 dana u godini.

4. Na potencijalnu potražnju u zračnom prometu prijevoznici odgovaraju ponudom te dok se potražnja zadovoljava vašim konstatacijama kako smo auto destinacija ne očekujte da zrakoplovni prijevoznici stavljaju kapacitete/ponudu na ovu relativno nepoznatu regiju za zrakoplovni turizam.

5. Po nebrojeni put molimo da u sastav TV i/ili Skupštine TZ Kvarnera uključite nekoga od predstavnika javnog prometnog sektora koji će pritom zastupati javni i opći interes umjesto interesa samog sebe. U sastavu TV vam se nalaze i osobe koje su čak i predlagatelji istih predložili opoziv.

6. Zračnoj luci Rijeka d.o.o. ne treba ničija, a osobito vaša pomoć u poslovanju jer mi živimo od gospodarskih djelatnosti umjesto od raznih nameta te za „spas Zračne luke Rijeka iz nezavidne situacije od prije 10-ak godina“ nije zaslužan nitko do Radnici i Uprava društva na načine kako je navedeno u osnivačkom aktu i ostalim pozitivnim propisima RH.

Reakcija Predstavnika radnika u NO i zamjenika predsjednice NO Zračne luke Rijeka d.o.o., Siniše Turaka na postavljena pitanja u priopćenju (redom kako su postavljena):

1. TOČNO je da Zračna luka Rijeka ima svog direktora, svoje vlasnike i tijela koja upravljaju poslovanjem Zračne luke Rijeka, a koje je u 2022.g. klasificirano kao vrlo uspješno budući su ostvareni rekordni pokazatelji uspješnosti u povijesti poslovanja (između ostaloga ostvarena profitna marža od gotovo 17%), a u prvih 8 mjeseci 2023.g. je unatoč smanjenju prometa putnika ostvaren rast prihoda od gotovo 7% u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine. Zračna luka Rijeka je jedna sudionika prometnih procesa uz cestovni, željeznički, pomorski promet čija je zadaća prihvat i otprema zrakoplova putnika i tereta, vatrogasna te hitna medicinska služba.

NETOČNO je da je Zračna luka Rijeka odgovorna za ugovaranje letova i broja putnika budući je sam Predsjednik TV PGŽ, odnosno župan PGŽ, na brojnim sastancima održanim na temu razvoja zračnog prometa naložio da zbog iznimne važnosti projekta udruženog oglašavanja (tzv. Strateški projekti) i ulaganja u provedbu promotivnih aktivnosti putem avioprijevoznika koje su nužne za ugovaranje novih letova navedeno isključivo vrši TZ Kvarnera, naravno uz punu savjetodavnu podršku Zračne luke Rijeka, kako izravnu tako i neizravno putem popusta na ostvarene usluge avioprijevoznika.

2. TOČNO je da projekt udruženog oglašavanja traje od 2011.g. do 2023.g. te da je putem istoga TZ PGŽ zajedno sa ostalim partnerima uložila gotovo 10 milijuna € u promociju avio linija na Kvarner, ALI pri tome je iznimno bitno naglasiti da u navedenim uloženim sredstvima (u razdoblju 2015.-2023.g.) TZ PGŽ sudjeluje sa svega niti 15%, HTZ sa gotovo 24%, Zračna luka Rijeka sa gotovo 21% (samostalno!, uz dodatne popuste koje odobrava aviokompanijama u iznosu od dodatnih cca 7 milijuna eura u promatranom razdoblju), jedinice lokalne samouprave sa gotovo 18%, lokalni TZ sa 9%, PGŽ 8% i turističko gospodarstvo sa svega 5%.

TOČNO je da je u Strateške projekte, odnosno projekt udruženog oglašavanja uloženo preko 20% ukupnog godišnjeg budžeta TZ PGŽ u apsolutnom iznosu, ali NETOČNO je da se tu radi samo o sredstvima TZ Kvarnera, a kako navedeni iskaz TZ PGŽ sugerira i čitatelja dovodi u zabludu! Kako je već prethodno navedeno u sredstvima projekta udruženog oglašavanja osim TZ PGŽ u financiranju solidarno sudjeluju i sve jedinice lokalne samouprave, lokalne TZ s turističkim gospodarstvenicima, HTZ, ali i Zračna luka Rijeka, kako direktnim sufinanciranjem tako i indirektno kroz odobrene popuste na usluge. Na str. 161 Izvješća o izvršenju programa rada TZ PGŽ za 2022.g. jasno se vidi da je udio uloženog budžeta TZ PGŽ u navedeni projekt gotovo duplo manji od prethodno navedenog, odnosno 12,41%, a pogledamo li to sa aspekta ostvarenih prihoda, izdvojena sredstva TZ PGŽ za ovaj projekt od ključne važnosti za razvoj turizma PGŽ iznosi svega 7,96% ostvarenih prihoda u 2022.g. Također sukladno prikazanom kontinuiranom (ne)namjernom pogrešnom prikazivanju činjenica od strane TZ PGŽ, u istom Izvješću na str. 115, kao nositelj aktivnosti s partnerima naveden je samo TZ PGŽ, zanemarujući pritom partnerski doprinos svih navedenih ostalih sudionika projekta u gotovo jednakom financijskom omjeru (TZ PGŽ 56,6%, ostali 43,4%).

TOČNO je da se radi o najvećem ulaganju u neki proizvod, odnosno da je u proračunu TZ PGŽ utrošeno 12,41% ukupnih rashoda u aktivnost udruženog oglašavanja – Strateških projekata, ALI zato se slijedeće najveće ulaganje odnosi na Javni poziv TZ Kvarnera prema gospodarskim subjektima (6,17% ukupnih rashoda), koji se odnosi na udruženo oglašavanje ponude destinacije, a sredstva se dodjeljuju gospodarskim subjektima nositeljima ponude, odnosno hotelskim tvrtkama i agencijama, među kojima su čini se posredno i neposredno i članovi TV PGŽ, koji istovremeno o dodijeli i odlučuju (?!).

TOČNO je da gotovo 90% gostiju dolazi autom iz okruga od 500km udaljenosti, ali svakako je NETOČNO da isto predstavlja prednost Kvarnera i omogućuje cjelogodišnji rad smještajnih kapaciteta budući bi gosti udaljenosti preko 250km trebali dolaziti zrakoplovima, grupno, a ne individualno, osobito u razdobljima pred i posezone, čime bi se zaista omogućio cjelogodišnji rad SVIH smještajnih kapaciteta za razliku od trenutne samo nekolicine njih. Navedeno bi u konačnici dovelo do održivog razvoja destinacije, smanjenja trenutnih preopterećenja cestovne infrastrukture u ljetnim mjesecima, ali i ostvarenja većih prihoda na manji broj gostiju budući je dokazano da avio gosti u prosjeku troše gotovo 80% više od gostiju koji dolaze automobilima. Međutim, dok god TZ PGŽ promiče izjave poput „treba znati da touroperator da bi koristio aviolinije treba imati na raspolaganju smještajne kapacitete ne samo u pred i posezoni nego i tijekom glavne turističke sezone, što se kvarnerskim turističkim djelatnicima u konačnici pokazalo kao slabije isplativo jer tu istu sobu mogu prodati individualcima po znatno višim cijenama“ (Novi list, Prilog Turizam 27.9.2023.), kojom se direktno promiču kratkoročni interesi pojedinaca, a ne dugoročni interesi svih žitelja PGŽ koji zaslužuju imati direktnu zračnu povezanost sa europskim središtima tijekom čitave godine, jasno je da pretjeranog daljnjeg razvoja zračnog prometa na Kvarneru ne može niti biti. Cilj održivog turističkog razvoja nije profit pojedinih hotelijera i gospodarstvenika, već gospodarski razvoj regije, rast životnog standarda lokalnog stanovništva kao i njihove kvalitete života, u što definitivno spada najbrža zračna prometna povezanost sa svim ključnim destinacijama Europe. Također isticanje kako bi Kvarner trebao imati 60 tisuća kreveta više kako bi se moglo ostvariti onoliko noćenja koliko je ostvareno u Istri u glavnoj sezoni (pitanje br 15. TV PGŽ u predmetnom priopćenju) još jednom ukazuje na fokus TZ PGŽ na potrebnu daljnju masovnu izgradnju smještajnih kapaciteta kako bi se povećao broj noćenja u glavnoj sezoni, ali time i pritisak na postojeću infrastrukturu koja ne prati porast broja dolaznih gostiju, a što u konačnici značajno umanjuje kvalitetu života lokalnog stanovništva. Umjesto navedenog pogrešnog fokusa TZ PGŽ, a upravo sukladno usvojenom Planu razvoja turizma PGŽ do 2030.g., cilj istoga bi trebao biti ostvarenje dodatnih dolazaka ne izgradnjom dodatnih kapaciteta za povećanje noćenja u glavnoj sezoni, već povećanjem dolazaka tijekom pred i posezone, a što se treba postići osmišljavanjem dodatnih sadržaja destinacije van glavne sezone, te uvođenjem charter avio linija u razdobljima pred i posezone za što je nužna suradnja hotelijera i gospodarstvenika potaknuta od strane TZ PGŽ.

3. TOČNO je da je 86% putnika stiglo na ZL Rijeka s avioprijevoznicima s kojima je upravo TZ PGŽ realizirala kampanju oglašavanja u 2022.g., pri čemu je bitno ponovno naglasiti da to nije realizirala ona samostalno već u suradnji sa ostalim partnerima (!!), ALI također treba naglasiti da je u 2021.g. svega 49% putnika stiglo na ZL Rijeka s avio prijevoznicima koji su sudjelovali u projektu udruženog oglašavanja, 2017.g. njih 49%, a 2016.g. njih 42%, dok je u rekordnoj 2019.g. čak njih 84% stiglo avioprijevoznicima koji su sudjelovali u projektu udruženog oglašavanja, a što svakako ukazuje na ogromnu važnost koju promotivne aktivnosti udruženog oglašavanja imaju na promet putnika ZL Rijeka.

4. Apsolutno je NETOČNO da ste kao PGŽ te osobito TZ Kvarnera svojim postupcima „spašavali“ Zračnu luku Rijeka u prošlosti niti je takvo spašavanje potrebno s obzirom na trenutne rekordne profitne marže društva a koje su isključivo rezultat rada Radnika i Uprave Zračne luke Rijeka d.o.o. te molimo da se odmaknete od komentara i konstatacija o zatvaranju Zračne luke Rijeka jer isto šteti našem poslovnom ugledu iz razloga što nam istim postupanjem činite izravnu štetu. Predlažemo da se počnete baviti temeljnim zadaćama zbog kojih ste osnovani te po istom ubirete namete pod nazivom pristojbe/članarine.

Tomislav Palalić, dipl.ing.
Siniša Turak, direktor predstavnik radnika u NO zamjenik predsjednice NO

Follow @torpedo_media