Rijeka ukupni pobjednik novog istraživanja Analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova
Rijeka je ukupni pobjednik novog istraživanja Analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koju je treću godinu za redom provodila vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon
Rijeka – Analizom digitalne spremnosti hrvatskih gradova istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka, a glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.
Rijeka je, prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, ukupni pobjednik, odnosno, i dalje je prvi grad u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju te bilježi najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti.
Kompozitni indeks digitalne spremnosti sastavljen je kao ponderirana kombinacija pet indeksa – dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana.
Kompozitni indeks pokazao je kako je Rijeka, uz Split i Dubrovnik, tijekom protekle godine dana zabilježila najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti zahvaljujući razvoju novih digitalnih rješenja.
Rijeka prva u svih pet kategorija
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik.
U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik.
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka.
Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu. Najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka.
Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu.
Cjelokupno Apsolonovo istraživanje nalazi se na poveznici.
