Hotel "Neboder" - skromna izvedba ambicioznog projekta (11)

Zamisli Josipa Pičmana - autora izvornog projekta hotela "Neboder" bile su ispred vremena u kojem su nastale. Pri izgradnji rezani su troškovi, a mnogi elementi jednostavno su izostavljeni.

Autor: Saša Štimac

Hotel „Neboder“ za razliku od starih riječkih hotela o kojima smo do sada pisali pripada sasvim drugoj epohi. Da nema „Hiltona“ koji je nedavno izgrađen, „Neboder“ bi bio najnoviji u gradu iako je priča o njemu stara koliko i jedan dugovječni penzić.

Sušački neboder u raljama politike

Sam hotel ovakav kakav je danas i nije posebno atraktivan, no njegovo nastajanje je materijal za dobro štivo. Treba imati na umu da je u to vrijeme u prvom planu političko nadigravanje sa susjedima s druge strane Rječine. Nijedan projekt tog vremena na ovim prostorima nije lišen uspoređivanja i nadmetanja Kraljevine Jugoslavije sa fašističkom Italijom na drugoj obali. Stoga, Sušački neboder ima jedan kat više od Riječkog. Vjerojatno – ne slučajno.

Kompleks hotela „Neboder“ i budućeg Narodnog doma trebao je biti izgrađen na mjestu stare zgrade „Kortil“ u kojoj je bio smješten Gradski muzej Sušak i crkve Svetog Lovre. Danas je svakom jasno da je za zgrade tolikog volumena potreban veći prostor, no moralo se graditi kako je tada bilo predviđeno.

Josip Pičman – tragičar ispred svoga vremena

Na natječaju je između 59 pristiglih rješenja 1935. godine pobijedio projekt Josipa Pičmana. Rješenja koja je arhitekt Pičman predvidio vrhunac su tadašnje moderne arhitekture i po mnogočemu su bila ispred svoga vremena. Hotel „Neboder“ sa svojih 14 etaža trebao je biti najviša zgrada u tadašnjoj državi, prvi stakleni neboder u Europi i imati prvi zatvoreni bazen u Jugoslaviji.

Mural na stepenicama sa likom Josipa Pičmana

Gradnja hotela u startu je zapela – tadašnji sušački gradonačelnik Đuro Ružić preimenovao je zgradu u Hrvatski kulturni dom što se nije svidjelo tadašnjem predsjedniku vlade. Da ne duljimo o politici i ustupcima, gradonačelnik je na kraju uspio riješiti problem financiranja, ali je to potrajalo malo predugo za živce Josipa Pičmana. Naime, ni devet mjeseci nakon pobjede na natječaju gradnja se nije činila izglednom što je za njega bilo previše – u veljači 1936. godine, nekoliko sati prije nego li je stigla vijest da je gradnja hotela odobrena, u Zagrebu je očajan počinio samoubojstvo skočivši kroz prozor. Problem je riješen – ali za njega prekasno.

Hotel „Neboder“ sazdan od kompromisa

Arhitekt koji je trebao nastaviti i razraditi osnovni projekt bi je Alfredo Albini. On je u mnogočemu odstupio od izvornih Pičmanovih zamisli.

Hrvatski kulturni dom na Sušaku

Ponajprije, iz projekta je izostavio bazen dimenzija 10×20 metara koji se prema originalnom nacrtu trebao nalaziti ispod velike dvorane hotela. Odustalo se i od stambene višekatnice koja je bila predviđena u originalnom nacrtu. I sama zgrada hotela je malo sužena, ali joj je ipak ostalo svih četrnaest katova i terasa na vrhu. Odustalo se i od pomičnog staklenog krova na terasi nebodera. Umjesto staklene obloge neboder je obložen bijelim kamenim pločama, a otvorena je ostala samo prenja strana s balkonima. Zbog rezanja troškova „zaboravljeni“ su mnogi elementi iz izvornog nacrta.
Prema ugovoru cijeli kompleks trebao je biti dovršen u roku od godine dana. Radovi su započeli tek 1937. godine i trajali su deset godina!

Najviša kavana u gradu

Kad je gradnja napokon dovršena 1947. godine a Rijeka i Sušak postali jedan grad, prvobitno zamišljena funkcija kompleksa je izostala. Na vidjelo su vremenom izašle i manjkavosti poput neriješenog pitanja kvalitetnog rješenja parkiranja za veći broj vozila te prilaza vozilima kakav objekt ovolikog kapaciteta zahtijeva.

Pedesetih godina hotel „Neboder“ ima 50 soba, odnosno 90 ležajeva. Na Dan Republike 1959. godine otvorena je i kavana 14 katu hotela. Bila je to najviša kavana u gradu i popularno okupljalište mladih.

Danas hotel „Neboder“ posluje kao dio tvrtke „Jadran hoteli“. Ima 54 sobe i garažu sa dvadesetak parkirnih mjesta. Kavana u prizemlju hotela obnovljena pred nešto više od desetak godina nije uspjela privući sušačku publiku, tako da je za sada masivni zeleni zastori kriju od pogleda prolaznika.

PROČITAJTE JOŠ:
RIJEČKI POVIJESNI HOTELI – USPON I ZLATNO DOBA (1)
HOTEL “EUROPA” – NAJVEĆI I NAJPRESTIŽNIJI RIJEČKI HOTEL (2)
HOTEL “LLOYD” – SUSJED “EUROPE” KOJI JE ČESTO MIJENJAO VLASNIKE (3)
„DEÁK“- OD HOTELA DO DOMA SINDIKATA (4)
“HOTEL DE LA VILLE” – NAJVEĆI U NIZU HOTELA NA BRAJDI (5)
HOTEL “BONAVIA” – PRIČA KOJA TRAJE 145 GODINA (6)
HOTEL “EMIGRANATA”: SLJEDEĆA POSTAJA – NEW YORK (7)
“CONTINENTAL” – NAJSTARIJI HOTEL GRADA NA RJEČINI (8)
HOTEL “SUŠAK” – U ŽIŽI DRUŠTVENOG I KULTURNOG ŽIVOTA (9)
HOTELI NA PEĆINAMA - "PARK" I "JADRAN" (10)