[RAZGOVOR] Psihijatrica Sanja Katalinić: OK je govoriti o mentalnom zdravlju

U ordinaciji psihijatrice Sanje Katalinić pomoć mogu potražiti mali i veliki (Foto: Nikola Turina)

Po mišljenju psihijatrice Sanje Katalinić, za rastući problem nasilja među mladima krivi su odgoj, ali i društvene mreže.

Mentalno zdravlje termin je koji se sve češće spominje u razdoblju nakon korone, i to najviše u kontekstu posljedica koje je pandemija ostavila na psihi čovjeka. Iako je donijela malo toga dobrog, struka će se složiti kako je upravo korona zaslužna za skidanje stigmi s ovih bolesti, ali i posjeta psihijatru. Potvrđuje to i Sanja Katalinić, psihijatrica čija ordinacija u strogom centru Opatije u posljednje vrijeme radi punom parom.

– Psihičke bolesti su definitivno u porastu, ali možda je zapravo osjetljivost u porastu. Nakon korone, svi su se počeli jako baviti problemom mentalnog zdravlja i djece i odraslih, a samim time je porasla i potražnja za stručnom pomoći. Stigma psihičkih bolesti je velika oduvijek, a ovo svakako pomaže da postane manja. Ljudi sada ipak lakše traže pomoć, a posebice mladi i to najviše zbog anksioznosti i paničnih napadaja. Svemu su u podlozi strahovi, djeca su opterećena time i kroz školu i kroz druženja, žele biti prihvaćeni i ako nisu, onda im to jako teško pada, naglasila je Katalinić.

Ordinacija doktorice Katalinić osim za odrasle, otvorena je za mlade i djecu, te za njih postoji posebno Savjetovalište koje je za mlade Opatijce besplatno, zahvaljujući sufinanciranju Grada.

– Prije svega pomažem razgovorom, a ako je potrebno propišu se i lijekovi. Ukoliko se radi o manjoj djeci, onda se igramo, crtamo, slažemo puzzle te kroz igru pričamo i tražimo način kako da riješimo problem. Uglavnom se tu radi o plakanju u školi kad dijete nešto ne razumije ili nešto ne zna i to su najčešće mali emotivci, djeca koja kroz emocije izražavaju svoj unutarnji svijet. Ali uglavnom dolaze adolescenti čiji se problemi počinju manifestirati na nastavi, često popuste u školi dok se kod kuće javljaju komunikacijski problemi. Neki se zatvore i odbijaju komunikaciju te nose slušalice 24 sata dnevno, dok drugi pak viču, urliču i lupaju vratima. Meni ovdje kroz godinu prođe tridesetak djece, većinom adolescenata, a probleme najčešće, u suradnji s roditeljima, riješimo kroz par tretmana. Roditelji im u toj dobi idu na živce i radije će saslušati bilo kog drugog, iako im ja često kažem isto što i roditelji, ističe psihijatrica.

Po njenom je mišljenju za rastući problem nasilja među mladima krivi su odgoj, ali i društvene mreže.

– Smatram da je roditeljstvo danas drugačije. Roditelji imaju više novaca nego oni prije 50 godina i misle da tom djetetu trebaju sve omogućiti, a da bi sve to kupili, moraju puno raditi i sve su manje s njim. Kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i riješili frustracije, roditelji djeci kupuju stvari i tako im čine medvjeđu uslugu, rade od njih male emocionalne invalide. Takva djeca poslije ni sama ne znaju riješiti svoje frustracije, čak ni najmanji problem ne znaju riješiti samostalno. Također, tu je i virtualni svijet koji je jako moćan, a u koji su se mladi još više zatvorili za vrijeme korone. Snapchat, Instagram i TikTok plasiraju ono što žele plasirati, a roditelji to ne mogu kontrolirati. I onda se događa da curice iz četvrtog razreda, umjesto da se igraju barbikama – koketiraju. Roditelji često misle da je to moda i da je to potpuno nevino, a zapravo je sve krivo, to je pet godina prerano i ne prati zrelost.

Katalinić ističe nesanicu te pad koncentracije i pažnje kao prve znakove koji bi trebali alarmirati roditelje da za svoje dijete potraže stručnu pomoć.

– To je posebice buknulo nakon korone, kada se nesanica ponajprije javila zbog mobitela: u krevet idu s mobitelom, ne mogu zaspati pa se pri povratku u školske klupe javljaju problemi u vidu kronične iscrpljenosti, a onda i pada ocjena. Tu roditelji moraju odigrati svoju ulogu i djetetu oduzeti mobitel te biti nepopustljivi, naglasila je Katalinić te zaključila:

– Živimo u prekrasnom mjestu, savjetovala bih roditeljima da iskoriste prirodu i odlaze tamo svaki slobodan trenutak, dokle god djeca žele ići. Poslije dolazi adolescencija i ona je teška, to je jedan period koji treba izdržati i gdje ništa ne treba prepustiti slučaju. Ako dijete dođe doma „čudnovato“, s promjenom ponašanja u smislu agresije, pretjerane pospanosti, frfljanjem, depresijom i povlačenjem, ponekad ih je potrebno suočiti s testiranjem na droge, a onda i potražiti stručnu pomoć jer to neće proći samo od sebe. Znači, ne ignorirati, nego reagirati pa makar bili u krivu. Jer ako ništa drugo, poslat ćete djetetu poruku da vam je stalo.

Savjetovalište za djecu i mlade djeluje pri Specijalističkoj psihijatrijskoj ordinaciji dr. sc. Sanje Katalinić na adresi Maršala Tita 88/1 te je za sve mlade Opatijce potpuno besplatno. Za termin u jutarnjim ili popodnevnim satima potrebno se naručiti na broj telefona 091/191-2050.

Follow @torpedo_media